Kultura

Bogdanović za CdM: Iznenadio me zahtjev Bošnjaka o Njegošu, državu moramo poštovati, bez obzira na sva neslaganja

Aleksandar Bogdanović

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović ističe da smo danas često svjedoci pretjeranog političkog uticaja na kulturu, što za posljedicu ima ono prekoračenje koje zovemo dnevno-političkim zloupotrebama kulture. U intervjuu za CdM Bogdanović kaže da je javnost kroz negativnu kampanju pojednih medija o Zakonu o državnim simbolima zloupotrijebljena, jer joj nije do kraja objašnjeno da ovaj Zakon nije donijet da bi se uveo bilo koji vid represije, već da bi bile spriječene sve one aktivnosti koje se odnose na nepoštovanje nacionalnih simbola, koje su se mogli vidjeti u pojedinim situacijama. Naglašava i da je bio iznenađen zahtjevom bošnjačke dijaspore da se ukine Njegoševa nagrada, i smatra to neprihvatljivim.

CdM: Svjedoci smo da se mnoge teme i vijesti iz domena kulture sve više politizuju. Zašto se po Vašem mišljenju politika umiješala u kulturu?

Bogdanović: Kulturu je nemoguće izdvojiti iz šireg društvenog konteksta, pa je time nemoguće apstrahovati i njenu političnost. U tome nema nikakvog problema niti nelogičnosti, jer svaki sadržaj kulture nosi veći ili manji stepen angažovanosti. Nažalost, danas smo često svjedoci pretjeranog političkog uticaja na kulturu, što za posljedicu ima ono prekoračenje koje zovemo dnevno-političkim zloupotrebama kulture. To je slučaj u gotovo svim zemljama modernog svijeta, pa i u Crnoj Gori. I danas, zahvaljujući zloupotrebi proširenih komunikacijskih mogućnosti, imamo sve češću pojavu pokušaja revizije naše istorije, tradicije i kulture, od strane onih koji bi željeli da mijenjaju ne samo prošlost, već i budućnost, ubjeđujući nas u ispravnost svojih po državu štetnih stavova, aktivnosti i ciljeva.

Najsvježiji primjer takve strategije jeste namjera pojedinih političkih krugova da, protivno volji većine, proslave stogodišnjicu gubitka crnogorske državnosti, u narodu poznate Podgoričke skupštine. U svojoj namjeri ne prezaju ni od pokušaja uplitanja kulture i kulturnih ustanova u cijeli scenario. Dio toga je i provokacija, koji se ogledao u njihovoj namjeri da ovaj datum svečano obilježe u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ta namjera, što je bilo za očekivati, nije naišla na odobravanje CNP-a, ali ni Ministarstva kulture.

CdM: Nakon što je Vlada objavila da je uradila Izmjene zakona o državnim simbolima i Danu državnosti danima su se u javnosti vodile polemike oko uvođenja kaznenih normi. Možete li dodatno pjasniti zašto se Vlada odlučila na taj korak?

Bogdanović: Ne vidim zašto su izmjene Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti izazvale toliku pažnju i polemiku, a kod jednog dijela populacije i odioznost. Složićemo se da vlast možete da volite ili ne, ali državu moramo svi poštovati, bez obzira na sva naša trenutna neslaganja.

Crna Gora je ovim zakonskim izmjenama samo slijedila dobre primjere u regionu i svijetu. Mislim da je javnost upravo kroz negativnu kampanju pojednih medija zloupotrijebljena, a da joj pri tome nije do kraja objašnjeno da ovaj Zakon nije donešen da bi se uveo bilo koji vid represije, već da bi bile spriječene sve one aktivnosti koje se odnose na nepoštovanje nacionalnih simbola, koje smo mogli vidjeti u pojedinim situacijama. Vjerujem da dijelimo mišljenje da je za očekivati da svi oni koje bira narod u Crnoj Gori, poput poslanika i odbornika, ali i svi drugi, upravo poštujući nacionalne simbole, izraze osjećaj pripadnosti svojoj Državi.

CdM: Kako ste reagovali kada ste pročitali zahtjev bošnjačke dijaspore da traže ukidanje Njegoševe nagrade?

Bogdanović: Iskreno, bio sam iznenađen. Smatram to neprihvatljivim. Ponoviću svoj ranije izrečeni stav, za Ministarstvo kulture jedino relevantan sud o “Gorskom vijencu”“ je onaj koji dolazi od strane književne istorije i kritike, koje su ovo djelo stavile na jedno od najznačajnijih mjesta u kanonu južnoslovenskih književnosti. Podsjećam da ovakav stav dijeli i nimalo zanemarljiv broj referentnih poznavalaca pomenutih oblasti koji pripadaju Bošnjačkom nacionalnom korpusu. Zato ne čudi što najviše strasti u napadima na “Gorski vijenac” dolazi od ljudi čije profesije nemaju nikakave veze sa književnošću, a često ne pripadaju ni najširem korpusu kulture.

Do kraja godine biće poznato šta je nestalo iz Narodnog muzeja

CdM: Dokle se stiglo sa istragom povodom nestanka eksponata iz Narodnog muzeja?

Bogdanović: U cilju pojašnjenja i adekvatnog informisanja javnosti, ističemo da Ministarstvo kulture ne vodi “istragu”, već postupa u skladu sa Zaključcima Vlade Crne Gore, na osnovu kojih je, pored ostalog, obrazovana Državna komisija za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore.

Takođe, poznato je da je nakon Izvještaja o realizaciji Zaključaka Vlade od 28. decembra 2017. godine, Vlada Crne Gore donijela mjere koje pomenuti subjekti implementiraju. S tim u vezi navodimo da je, pored ostalog, JU Narodni muzej obrazovao komisije za reviziju svih oblika dokumentacije i evidencija, kao i komisije za reviziju muzejskog materijala svih jedinica Istorijskog muzeja (Njegoševe rodne kuće, Muzeja kralja Nikole i Njegoševog muzeja), kao i da je Državna komisija utvrdila rok za završetak postupka revizije i utvrđivanja stanja, broja i vrijednosti muzejskog materijala i muzejske dokumentacije. Shodno navedenom, aktivnosti na reviziji teku uz nadzor Državne komisije, a prve relevantne podatke ćemo imati u narednom izvještajnom periodu, odnosno do kraja tekuće godine.

Za podršku kinematografiji 400.000 eura

CdM: Koliko novca država ulaže u razvoj filmske i pozorišne djelatnosti, kao i u razvoj izdavaštva?

Bogdanović: Država je snažno opredijeljena da obezbjedi podršku i razvoj svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, sa ciljem da afirmiše tu oblast kao jednog važnog resursa, ali i potencijalnog generatora razvoja. Primarni model podrške je javni konkurs, dok izuzetno podrška može da se obezbijedi i mimo konkursa ukoliko je riječ o važnim projektima međunarodne saradnje i prezentacije crnogrske kulture.

Kada je u pitanju filmska djelatnost, podrška sektoru obezbjeđuje se na različite načine: finansiranjem filmske produkcije i koprodukcija, finansiranjem filmskih festivala i međunarodne prezentacije filmskog stvaralaštva, učlanjenjem u međunardne programe saradnje namijenjene kinematografiji, kao i brojnim drugim aktivnostima koje doprinose razvojku sektora u cjelini. Najznačajnija podrška filmskom stvaralaštvu obezbjeđuje se posredstvom Filmskog centra Crne Gore, koji je nacionalna ustanova kulture. Pored budžeta te ustanove, iz kojeg se oko 2/3, odnosno oko 400.000 eura izdvaja za podršku kinematogrfaskom sektoru, značajan izvor finansiranja predstavlja i Filmski fond, ustanovljen Zakonom o kinematografiji, iz kojeg se za ove namjene izdvaja još toliko na godišnjem nivou.

U odnosu na ustonovljeni model finansiranja filmskog stvaralaštva, Ministarstvo dodatno participira u slučajevima kada se radi o međunarodnoj prezentaciji domaćih filmova na referentnim međunarodnim manifestacijama, kao što je to ove godine bio slučaj sa Filmskim festivalom u Veneciji, Filmskim festivalom u Montrealu i učešću crnogorskog predstavnika u takmičenju za Oskara, u kategoriji filmova van američkog govornog područje. Takođe, u cilju unapređenja međunarodne saradnje Ministarstvo iz svog budžeta plaća godišnje kontribucije evropskim programima namijenjenim filmskom sektoru, kao što su MEDIA , Evropska filmska mreža, a od 01. januara 2019. godine bićemo i članica najznačajnijeg evropskog fonda za podršku kinematografiji EURIMAGES, za koji godišnja kontribucija iznosi 120.000 eura.

Komplementarne djelatnosti, kao što su filmski festivali, takođe dodatno podstiču razvoj ove oblasti kulture, pa Ministarstvo u kontinuitetu obezbjeđuje podršku za Montenegro film festival Herceg Novi u iznosu od oko 100.000 eura, koji ima status od posebnog značaja za kulturu, dok se za druge filmske festivale obezbjeđuje još oko 60.000 eura (Mojkovačka filmska jesen, Underhill, Festival alternativnog filma, Boka Art film fest, Džada film fest, Podgorica Film festival, Green Montenegro film fest).

Podrška države pozorišnoj djelatnosti obezbjeđuje se finansiranjem dvije nacionalne ustanove kulture: Crnogorsko narodno pozorište i Kraljevsko pozorište Zetski dom, koje su posebne potrošačke jedinice u budžetu Crne Gore. Pored toga Ministarstvo kulture podršku ovom sektoru obezbjeđuje na javnom konkursu sufinansiranjem produkcija opštinskih ustanova kulture koje se bave pozorišnom djelatnošću, kao i finansiranjem manifestacija i festivala koje svojim programskim konceptom obuhvataju i pozorišne predstave. U tom kontekstu Ministarstvo je 2018. godine obezbijedilo 18.000 eura za produkciju 4 pozorišne predstave (Gradsko pozorište, i centri za kulturu Danilovgrad, Bar i Kotor), dok je za festivale izdvojeno 130.000 eura (Barski ljetopis, Budva grad teatar, Fiat, Festival lutkarstva, Purgatorije, Međunarodni festival glumca, Festival alternativnog teatra Korifej, Festival dramskih amatera…).
Izdavačka djelatnost finansira se primarno na javnom konkursu, gdje prioritet imaju nova djela crnogrske književnosti, književni prevodi i književni časopisi. Tokom 2018. godine Ministarstvo je po ovom osnovu obezbijedilo ukupno 104.550 eura za sufinansiranje 42 književna projekta, 15 projekata književnog prevođenja i 6 književnih časopisa.

Pored toga, Ministarstvo kulture sufinansira i književne festivale i sajmove knjiga (Nikšićki književni susreti, Međunarodni književni festival Odakle zovem, Ratkovićeve večeri poezije, Međunarodni podgorički sajam knjiga i Internacionalni sajam knjiga u Podgorici), ali i učešće crnogorskog izdavačkog sektora na međunarodnim sajmovima knjiga (Lajpcig, Sarajevo, Beograd, Zagreb, Skoplje, Bukurešt, Peking) sa ukupno 118.500 eura.

U cilju unapređenja izdavačke djelatnosti, prije svega u oblasti književnog prevodilaštva, od posebnog je značaja članstvo Ministarstva kulture u evropskoj prevodilačkoj mreži TRADUKI, koja obezbjeđuje crnogorskom izdavačkom sektoru povezivanje sa brojnim izdavačima u Evropi i šire.

Aleksandar Bogdanovic (Foto: Ministarstvo kulture)

CdM: Imate li zamjerke rad CNP-a?

Bogdanović: Podsjetiću Vas da je Crnogorsko narodno pozorište, kao nacionalni teatar, institucija u nadležnosti Ministarstva kulture, ali i da ima organe rukovođenja koji se staraju o svim oblicima rada. CNP sprovodi u cjelosti definisane ciljeve na polju programskih zadataka i repertoarskih politika. Ipak, želim ukazati i na činjenicu da ćemo od sledeće godine imati dodatne sadržaje u CNP-u iz oblasti umjetnosti, te da će nacionalni teatar otvoriti vrata brojnim crnogorskim umjetnicima, što će, uvjeren sam, doprinijeti njihovoj dodatnoj afirmaciji.

CdM: Šta država preduzima da se sa crnogorskom kulturom bolje upozna kako Evropa, tako i svijet?

Bogdanović: Država kroz rad Ministarstva kulture i ostalih ustanova iz ove oblasti čini sve da kultura Crne Gore bude što prepoznatljivija i prihvatljivija. Na tom planu ostvaruju se brojne muđunarodne aktivnosti u oblastima zaštite kulturne baštine i njene valorizacije, stvaralaštva prevashodno kroz formu filmske, likovne,dramske i muzičke umjetnosti. Brojni su festivali, smotre, izložbe na kojima Ministarstvo kulture učestvuje partnerski i postiže zavidne rezultate sa brojnim umjetnicima iz Crne Gore.

Među skorašnjim značajnim događajima, koji su doprinijeli međunarodnoj afirmaciji crnogorske kulture, istakao bih da je film “Ti imaš noć”, crnogorskog reditelja i scenariste Ivana Salatića, premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Veneciji, u okviru selekcije 33. Nedjelje kritike. To ujedno predstavlja i prvo premijerno prikazivanje crnogorskog dugometražnog filma na Venecijanskom festivalu, što je samo po sebi veliki događaj. Realizaciju ovog projekta pomoglo je Ministarstvo kulture.

Pored toga, od sledeće godine planirane su brojne izložbe naših renomiranih umjetnika, koji će imati priliku da se predstave publici u prijestonicama kulture Evrope. Na taj način ćemo stvoriti neophodni preduslovi za dalji prodor naših stvaraoca, ne samo na tlu evropskog kontinenta, već i šire.

Tokom skorašnjeg boravka u Azerbejdžanu, ostvareni su brojni susreti, među kojima svakako ističem onaj sa ministrom kulture te zemlje Abdulfasom Garajevim. Tom prilikom su determinisani modeli saradnje između naših zemalja za 2019. godinu, koji predstavlja dobru osnovu za realizaciju zajedničkih projekata, kako u savremenom stvaralaštvu tako i u kulturnoj baštini.

Ministarstvo kulture čini sve da granice u kulturi ne budu prisutne, a da umjetnički domet bude mjerljiv samo kroz prizmu kvaliteta.

CdM: Šta se promijenilo od kada ste na čelu Ministarstva kulture?

Bogdanović: Čast ali i obavezu da rukovodim resorom kulture imam tek nešto manje od godinu dana. Taj period su obilježile brojne radne posjete, međunarodni susreti u cilju promocije naše kulture, sudjelovanje u organizaciji brojnih kulturnih događaja i jubileja, rad na zakonskoj legislativi, ali i brojne druge radne obaveze koje predviđa pozicija ministra kulture.

Posebne napore ulažemo u cilju podizanja kreativnih industrija na mjesto koje im i pripada. Prateći trendove na globalnom nivou ne možemo zanemariti činjenicu da kulutra, a posebno umjetnost, postaju generatori razvoja u nekim sredinama. Tako ćemo već do kraja ove godine imati konkretne proizvode kao rezultat razvoja i podrške kreativnim industrijama-proizvode kreirane od strane crnogorskih umjetnika, ali i proizvedene u Crnoj Gori. Na taj način želimo naše umjetnike dodatno motivisati i poslati im jasnu poruku da ne prepuštamo stvari slučaju i stihiji, već da njihov rad i talenat, pored umjetničke ima i upotrebnu vrijednost.

Sektor kreativnih industrija čine mnoge djelatnosti, međusobno povezane, i svaka ima svoju ulogu u lancu vrijednosti. Siguran sam da je to priča budućnosti.

Upravo zbog toga, aktivnosti Ministarstva kulture sve su više usmjerene u pravcu traženju kvalitetnih rješenja za održivo korišćenje kulturnih dobara. Prije svega, kroz osmišljeno određivanje namjene kada su pojedinačna kulturna dobra u pitanju, a u složenim strukturama, kulturno-istorijskim cjelinama, na intervencije koje će doprinijeti poboljšanju funkcionisanja i lokalnom ekonomskom razvoju. Održivo korišnjenje kulturnih dobara, odnosno održivi razvoj u sferi kulturne baštine treba biti detaljno promišljen, na način da ni u jednom trenutku ne bude doveden u pitanje integritet kulturnih dobara.

Shodno tome, izvršili smo mapiranje kulturnih dobara koji imaju potencijal za valorizaciju, na čemu sa posebnom pažnjem radimo. Tako da nas u narednom periodu očekuju intenzivne aktivnosti na valorizaciji našeg bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa.

CdM: Koji posao Vam je izazovniji: ministarski ili gradonačelnika Prijestonice?

Bogdanović: Uprkos razlikama u pogledu društvenih angažmana koje sam obavljao, a koje ste naveli, vjerujem da ih povezuje moj odnos prema Cetinju, koje je bilo i biće duhovna vertikala našeg kulturnog ali i državničkog habitusa. Riječ je o jako zahtjevnim državničkim aktivnostima koje zahtijevaju maksimalnu posvećenost.
Posebno me raduje što se sjedište Ministarstva kulture, još malo pa deceniju, nalazi u Prijestonici, što je jedan od jasnih pokazatelja interesovanja Vlade i države koju iskazuju prema Cetinju.

Aleksandra Obradović

108 Komentara na "Bogdanović za CdM: Iznenadio me zahtjev Bošnjaka o Njegošu, državu moramo poštovati, bez obzira na sva neslaganja"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend