Kultura

Borba, žrtva i čast naših predaka bili su prekriveni prašinom neznanja

Uz Trinaestojulski ustanak i crnogorski antifašizam, Božični ustanak, uz sve što mu je prethodilo i ono što je slijedilo, najznačajnija je tema crnogorske istorije i identiteta. Taj period je izvor podjela i trauma i obavezni smo, svako na svoj način, da damo doprinos rasvjetljavanju istorijske istine, kazao je u razgovoru za Dnevne novine reditelj televizijske serije Božični ustanak Željko Sošić.

Željko Sošić (Foto: Portal Analitika)

On tvrdi da bez prethodno utvrđene nesporne istine nema ni pomirenja, ni prevazilaženja podjela.

“U kom sve smislu priča o Božičnom ustanku komunicira sa našom svakodnevicom vidimo i danas, očigledno i na svakom koraku. Država mora pronači mehanizme kojim če se sankcionisati slavljenje naše propasti i okupacije. Zamislite situaciju u kojoj bi se slavila okupacija Crne Gore od Austrougarske 1916, ili okupacija od Italije 1941. godine? Nema nikakve razlike. Koja država i koji narod bi dozvolio tako nešto? Ima li sličnog primjera na teritoriji Evrope? Ipak, ono što me čini srečnim je sve veča prisutnost u javnosti, u političkom i sveukupnom javnom diskursu božičnog ustanka, gubitka državnosti, evociranje uspomena na stvarne likove i herioje toga doba, inicijative za davanje imena trgovima i ulicama po herojima Božičnog ustanka. Izgleda mi da ta sveprisutnost Božičnog ustanka nikad nije bila jača. Nadam se da je tome doprinijela i naša serija”, rekao je Sošič.

Nakon izuzetno zapažene prve sezone serije, rađene u produkciji RTCG, nameče se pitanje nastavka. Da li če do njega doči, ističe Sošič, zavisi isključivo od toga da li biti obezbijeđen budžet.

“Ne postoji nijedan drugi problem prvom sezonom smo dokazali da ima i znanja i potencijala da se završi jedno ovakvo djelo. Mislim da imamo ozbiljne šanse da radimo drugu sezonu, optimista sam i znam da postoji volja i zainteresovanost na nivou države, jer su ovakvi projekti uvijek i svuda prije svega državni projekti. Mi već nekoliko mjeseci intenzivno radimo na proučavanju istorijske građe, na scenariju, na pripremama koje prethode samoj produkciji. Postojećoj ekipi se priključuju i novi, renomirani autori, i novi saradnici i predstoji nam ozbiljan i uzbudljiv rad”, objašnjava Sošić.

On precizira da je istorijski kontekst koji slijedi i koji će biti okvir u kojem će se kretati nastavak serije period nakon sloma Božićnog ustanka, sve do likvidacije posljednje velike komitske grupe 1924. godine.

“Ako je period koji je obrađivala prva sezona bio nepoznanica, onda je period koji slijedi crna rupa našeg istorijskog pamćenja i znanja. Zaista se svaki put iskreno i duboko zapanjim otkrivanjem ljudi, činjenica, događaja i zločina iz ovog perioda. Ta borba i žrtva naših predaka za slobodu, pravo i čast je prekrivena prašinom neznanja i laži, a naš državotvorni i nacionalni identitet nema tlo pod nogama dok god se sve te činjenice ne otkriju i obznane na sve načine. I danas, nakon sto godina, nema ni manjeg ni većeg jubileja, crkvenog praznika, istorijskog ili društvenog događaja u kom nismo vrlo sistematično i uporno zatrpani bezočnim lažima kojim se okupatori i zločinci predstavljaju spasiocima i oslobodiocima. I mnogo veći narod bi se pogubio u tim i takvim manipulacijama i nasrtajima. Jedini način na koji možemo biti spremni da odolimo tome je širenje znanja o našoj prošlosti. Što se likova iz prve sezone tiče, oni će se kretati, dakle, tim istorijskim kontekstom slomom Božićnog ustanka, progonima zelenaških porodica, Petrovdanskim ustankom, Rovačkom republikom i komitovanjem i borbom za slobodu širom Crne Gore. Pored postojećih likova, imaćemo i veliki broj novih, opet baziranih na stvarnim ličnostima, ali i onih koji su konstrukti i fikcija”, najavio je on.

Komentarišući uspjeh prve sezone, Sošić navodi da se autor uvijek nada da će njegovo djelo biti gledano, da će se o njemu pričati i da će izazvati reakcije, te da je i prije emitovanja Božićnog ustanka bio ubijeđen da će serija biti gledana zbog činjenice da se radi o temi koja je prilično nepoznata, a tragična i različito tumačena, i zbog toga što je u pitanju prva crnogorska igrana serij a sa istorij skom tematikom.

“Ipak, na kraju sam i ja bio iznenađen, jer nisam očekivao toliko veliku gledanost. U jednom trenutku takozvani ‘share’ gledanosti je dolazio i do 33 posto, što je zaista veliki procenat. Moram da priznam da i danas, nakon više od godine od premijernog prikazivanja, ne prođe dan da mi neko ne kaže nešto vezano za seriju, ljudi mi prilaze na ulici, u kafanama, u prodavnicama. Zajednički komentar je uglavnom da su vrlo emotivno primili neke djelove serije, što je za mene veliko priznanje, jer mi je to i bila namjera. Film i igrani proizvodi sa gledaocima komuniciraju prije svega na emotivnoj ravni, i bilo bi uzalud raditi sve i prikazivati svu istorijsku istinu, ako gledaoci ne bi prepoznavali emocije i ako ih prije svega to ne bi povezivalo sa serijom”, smatra reditelj.

 

Komentarišući, iz pozicije umjetnika, promjene koje su se desile na crnogorskoj sceni od obnove nezavisnosti 2016. godine, Željko Sošić ističe da međunarodne pozicije Crne Gore danas i prije referenduma nije moguće upoređivati.

“Od obnove nezavisnosti državna politika je bila usmjerena na stvaranje ugleda i prisustva Crne Gore u svjetskim okvirima, na otvaranje i saradnju sa svijetom, na uključivanje Crne Gore u najznačajnije i najnaprednije svjetske saveze i organizacije. I umjetnici i svi ostali građani imaju koristi od ovih civilizacijskih napredaka Crne Gore, koji se nikada neće moći negirati. Nažalost, moram reći da crnogorska kultura i kulturna politika nije u stopu pratila politiku internacionalizacije i otvaranja države Crne Gore. Kultura se, umjesto da čak i prethodi politici, i vodi je naprijed, zatvarala u geografske granice, u provincijalnu svijest i lične privilegije. Nadam se ozbiljnim i temeljnim promjenama”, ističe Sošić.

Osnivanje Filmskog centra Željko Sošić ocijenio je najznačajnijim događajem za filmske profesionalce Crne Gore.

“Dugo smo bili jedina država u ovom dijelu Evrope koja nije imala takvu instituciju. Sada je važno nastaviti unapređivanje i primjenu zakonskih rješenja koja omogućavaju neometanu filmsku produkciju i sa povećavanjem budžeta naših filmova. Sasvim je sigurno da postoji potencijal za značajna filmska ostvarenja u našoj sredini i sasvim je sigurno da postoji potreba sredine za takvim djelima. Ostvarenju tih ciljeva pomoći će i esnafsko Udruženje filmskih reditelja i producenata, koje konstruktivno sarađuje sa Filmskim centrom i stara se o potrebama i problemima kinematografije u Crnoj Gori. Postojanje ove dvije organizacije i unapređenje uslova studiranja na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, putevi su do značajnih rezultata crnogorskog filma i na domaćem i na međunarodnom planu”, smatra Sošić.

70 Komentara na "Borba, žrtva i čast naših predaka bili su prekriveni prašinom neznanja"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend