Dinamika razvoja jezika pokretala je i promjene u kulturama tokom istorije

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović govorio je na promociji Priručnika crnogorskog jezika na turskom, namijenjenog pojedincima sa Turskog govornog područja, koji borave u Crnoj Gori, kako bi se lakše i jednostavnije upoznali sa crnogorskim jezikom i govorom.

Na promociji su o knjizi govorili i autori Priručnika Samir Adžović i Aylin Galip.

“U nekim od najbitnijih teorijskih i filozofskih djela nastalih tokom posljednjih sto godina, pitanje jezika je dobilo centralno mjesto, zahvaljujući čemu je jezik postao jedan od važnijih fenomena u novim pručavanjima kulture. Danas je jasno da je jezik mnogo više od komunikacijskog sredstva i da se u njegovom nastanku i razvoju kriju one posebnosti koje svjedoče o kulturnom i duhovnom sazrijevanju jednog naroda. Zato se može reći da se u svakom procesu učenja nekog jezika otkrivaju karakterološke i mentalitetske osobenosti naroda kome taj jezik pripada”, istakao je Bogdanović u svom obraćanju.

“Dinamika razvoja jezika pokretala je i promjene u kulturama tokom istorije, što je dokaz kojim se rušila svaka ideja o kulturnom izolacionizmu, i upravo se na tome danas mora razvijati svaki segment kulturne saradnje. Gospođa Ajlin Galip i godpodin Samir Adžović, kao autori ovog priručnika, dali su svoj prilog kulturnoj saradnji koja je sve intenzivnija između dvije prijateljske zemlje, a na njihovom primjeru možemo vidjeti da se ta saradnja ne mora odvijati samo u okvirima državnih planova i strategija već i kroz inicijative pojedinaca”, dodao je Bogdanović.

Gospođa Galip je govoreći o radu na Priručniku navela:

“Iako sam donekle bila upoznata sa ovdašnjim lokalnim jezicima zbog toga što sam i ranije provela i živjela jedno vrijeme na Balkanu, to moje poznavanje jezika je bilo nedovoljno. Da bi prevazišla ovo stanje odlučila sam da potražim nekoga sa kim bih mogla da naučim crnogorski jezik i našla sam Samira Adžovića. I prije nego sam došla iz Turske, ali i nakon što sam došla u Crnu Goru, tražila sam neki izvor koji bi pomogao strancima u učenju crnogorskog jezika, ali ga nisam našla. Tada sam koristila jednu knjigu o gramatici napisanu na englesko-srpskom jeziku. Nakon toga, kako zbog poteškoća koje sam imala prilikom shvatanja logike crnogorskog jezika, koji je od turskog jezika drastično različit, tako i zbog potrebe za učenje jezika turskih državljanja koji su prisutni u Crnoj Gori u sve većem broju rodila se ideja da se napiše knjiga koja bi sadržala osnovne gramatičke informacije, svakodnevne dijaloge i riječi. Bilo je predviđeno da objašnjenja crnogorske gramatike napiše Samir, a prilagođavanje i objašnjenje na turskom jeziku su pripali meni.”

“U pitanju je priručnik u crnogorskog jezika za govornike turskog,” pojasnio je Adžović.

“Potrudili smo se da obuhvatimo samo ono što je značajno i da lišimo Priručnik suvišnih sadržaja. Naravno da je to bio težak poduhvat, ali se nadam da smo uspjeli da napišemo jednu korisnu knjigu i da damo svoj doprinos povezivanju dvaju kultura – turske i crnogorske”, dodao je on.