Kultura

Državotvorna kultura i identitet okosnica su djelovanja Matice crnogorske

Ivan Ivanović

Matica crnogorska od osnivanja bavi se proučavanjem, čuvanjem i afirmacijom identiteta crnogorskog naroda i pripadnika drugih naroda koji žive u Crnoj Gori, na svim područjima duhovnog, naučnog i umjetničkog stvaralaštva. Kako je u razgovoru za Dnevne novine istakao njen generalni sekretar Ivan Ivanović, ova institucija se nedvosmisleno zalaže za mir, demokratiju, multikulturu, građansko društvo, slobodu stvaralaštva, etničku i vjersku toleranciju.

U tom cilju Matica crnogorska okuplja veliki broj ljudi ne samo u zemlji već i svijetu. Cilj Matice crnogorske je afirmacija državotvorne kulture i nacionalnog identiteta crnogorskog naroda i pripadnika drugih naroda koji žive u Crnoj Gori i koji čine njeno biće.

Ove godine proslavljate 20 godina izlaženja časopisa Matica. Zbog okolnosti naj noviji, 81. broj časopisa objavljen je prvo u elekronskoj formi a sada i štampan. Koliko je epidemija COVID 19 poremetila vaše planove i programe?

IVANOVIĆ: Matica je nakon uvođenja mjera povodom epidemije Covid 19 rad prilagodila novim uslovima. Bili smo prinuđeni da odustanemo od planiranih programa koji podrazumijevaju kontakt sa publikom, ali uspjeli smo da objavimo dvije vrijedne i zanimljive knjige i novi 81. broj časopisa Matica. Knjiga “Ubiše knjaza” Momčila Šaletića bavi se atentatom na knjaza Danila I Petrovića i okolnostima koje su do njega dovele. Drugi naslov “Đurđe Crnojević i žena mu Izabeta”, autora Boška Mijanovića, je romansirana biografija vladara Đurđa Crnojevića i njegove supruge Izabete, venecijanske plemkinje.

Najnoviji broj Matice je najprije objavljen u elektronskoj formi i dostupan je čitaocima od početka aprila preko sajta Matice crnogorske, a prije desetak dana je odštapan i distribuiran. Adekvatno novonastaloj situaciji i dobu digitalizacije odlučili smo da naše izdanje, antologiju Crnogorska moderna, priređivača Branka Banjevića, bivšeg predsjednika Matice crnogorske, postavimo integralno na naš sajt i tako crnogorskoj čitalačkoj publici, a prije svega mladima, približimo crnogorsko moderno pjesništvo. Ovim putem ćemo uskoro učiniti dostupnim neke od naših izložbi i izdanja. Nažalost dio programa planiranih ne samo u Crnoj Gori već i inostranstvu bili smo prinuđeni da odložimo za vrijeme kada to zdravstvene prilike i mjere budu dozvoljavale.

Da li će značajan jubilej časopisa biti obilježen i na koji način? Kako ocjenjujete dosadašnju ulogu časopisa i uticaj koji ima na crnogorsku javnost od pokretanja do danas?

IVANOVIĆ: Ove godine bilježimo dvadeset godina od pokretanja časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu Matica. To nas obavezuje da prigodnim tribinama i medijskim predstavljanjem ukažemo na ovu, za crnogorske prilike značajnu godišnjicu. Časopis Matica predstavlja identitetski brend i svojevrsnu potvrdu misionarske djelatnosti Matice crnogorske. Časopis se bavio najznačajnijim pitanjima vezanim za Crnu Goru i njegov ukupan tiraž premašuje 46.000. U Matici je tekstove objavilo više od 480 autora iz Crne Gore i inostranstva sa ukupno 1.347 priloga, na preko 34.000 strana. Od prvog broja, objavljenog u aprilu 2000. godine glavni i odgovorni urednik je Marko Špadijer, koji je ujedno i najzaslužniji za uspjeh časopisa. Danas možemo reći da je časopis Matica ispunio ciljeve zbog kojih je pokrenut i da je upotpunio i obogatio crnogorsku kulturnu scenu.

Važan segment vašeg rada je osvjetljavanje i obilježavanje velikih datuma i ličnosti naše istorije. Prošle godine veliki doprinos dali ste proslavi jubileja crnogorskog štamparstva, godinu ranije stotoj godišnjici Velikog rata, šta je u fokusu ove godine?

IVANOVIĆ: Matica crnogorska u granicama mogućnosti prati i obilježava značajne godišnjice iz istorijske i kulturne prošlosti Crne Gore. Prošle godine smo to uradili realizacijom izložbe o crnogorskom ćirilskom štamparstvu, godinu prije toga zaokružili naše bavljenje Crnom Gorom povodom 100 godina od Prvog svjetskog rata 1918-2018. Ove godine nam je u fokusu 160 godina od ubistva knjaza Danila I Petrovića. Smatrali smo da treba posvetiti dužnu pažnju raskrivanju stereotipa, nenaučnih, politikantskih i neobjektivnih stavova o ličnosti i djelu ovog vladara iz dinastije Petrović Njegoš.

Pripremajući se za ovu godišnjicu objavili smo knjige Politički spisi knjaza Danila Petrovića Njegoša, priređivača Živka Andrijaševića, zatim studiju Saše Brajović Portreti knjaza Danila I Petrovića Njegoša i upravo izašlu iz štampe knjigu Momčila Šaletića “Ubiše knjaza”. Činjenica da sva tri naslova već imaju više izdanja govori o interesovanju naše publike za ličnost i djelo knjaza Danila i potrebu da ona bude objektivno sagledana, zasnovano na istorijskim činjenicama. Matica crnogorska je pokrenula inicijativu da se ove godine, kada se navršava 160 godina od ubistva knjaza Danila, u Kotoru postavi spomen ploča. Planiramo da ovim povodom u više gradova predstavimo svoja izdanja posvećena knjazu Danilu.

Šta biste još izdvojili među planiranim izdavačkim projektima?

IVANOVIĆ: Matica crnogorska priprema publikovanje fototipskog izdanja Psaltira s posljedovanjem (1495) iz štamparije Đurđa Crnojevića, na osnovu primjerka koji se čuva u Naučnom arhivu Bugarske akademije nauka. Ovo će biti kruna aktivnosti i saradnje sa institucijama kulture u Republici Bugarskoj i prije svega sa Naučnim arhivom Bugarske akademije nauka. Nakon restauracije koju je finansirala Matica crnogorska, u skladu sa potpisanim ugovorom o suizdavaštvu, dobili smo nedavno i digitaizovani primj erak Psaltira od bugarskih kolega. Preostaje nam još dosta posla do objavljivanja koje planiramo do kraja ove godine.

Urednik ovog izdanja je istaknuti član Matice crnogorske i najveći autoritet na ovom polju u Crnoj Gori prof. dr Božidar Šekularac.Tokom ljeta ćemo objaviti i zbornik radova s naučnog skupa Crna Gora tri decenije nakon rušenja Berlinskog zida, koji je krajem prošle godine Matica u saradnji sa Centrom za geopolitiku i Filozofskim fakultetom organizovala u Nikšiću. U pripremi je i knjiga “Crnogorske pozorišne teme eseji o savremenom pozorištu” autora Janka Ljumovića, kao i studija Adnana Prekića “Političke ideje i ideologije u Crnoj Gori 19451955”. Pored redovna četiri broja časopisa Matica planiramo, ukoliko nam to finansije dozvole, objavljivanje više vrijednih i potrebnih knjiga.

U vašim aktivnostima pažnju posvećujete izložbama ali i animiranju najmlađe publike. Šta možemo očekivati na tim poljima?

IVANOVIĆ: Posebno bih izdvojio izložbu posvećenu kultu Blažene Ozane Kotoranke, koja porijeklo vodi iz sela Releza u Lješanskoj nahiji. Ona je prva žena sa prostora Crne Gore koja je proglašena sveticom u katoličkoj crkvi. Naglasio bih da ovu izložbu realizujemo u saradnji i uz pomoć Kotorske biskupije, što nam predstavlja posebno zadovoljstvo i na čemu im se zahvaljujemo. Usmjereni na aktivnosti kojima treba animirati mlade, predstaviti im i učiniti dostupnim najvrjednije iz našeg kulturnog nasljeđa, namjeravamo da dio programa realizujemo u saradnji sa školama. Potreba da mladima približimo naše kulturno nasljeđe, navela nas je da osmislimo projekat za osnovne i srednje škole o istoriji crnogorskog štamparstva XV i XVI vijeka. Građu o Crnojevića štampariji i Božidaru Vukoviću Podgoričaninu predstavili smo preko ilustrovanih panoa, na prijemčiv i moderan način, ali je početak realizacije odložen zbog aktuelne situacije sa Covidom 19.

Saradnji sa dijasporom posvećujete veliku pažnju od osnivanja, kakvi su planovi na tom polju?

IVANOVIĆ: Saradnja sa zajednicama Crnogoraca iz okruženja planirana je i ove godine realizacijom programa u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske. Aktivnosti i programe naših povjereništava u okruženju, u svjetlu sve veće asimilacije i gubljenja nacionalnog osjećaja, izraženije u svakoj novoj generaciji, smatramo neobično važnim i neophodnim.

Nažalost limitirana i nedovoljna finansijska sredstva nas dugi niz godina primoravaju da mnoge projekte, ne samo u okviru izdavačke djelatnosti, odlažemo ili realizujemo u skraćenom obimu. Ova godina bi zbog nastupajuće ekonomske krize izazvane svjetskom pandemijom mogla ugroziti i ovako skroman budžet Matice i dovesti nas u još veća iskušenja. Vjerujemo da će narednih godina biti bolje što se tiče finansija, a ove moramo prihvatiti i solidarno podijeliti teret dolazeće recesije.

Da li je teško za sve programe obezbijediti potrebna finansijska sredstva?

IVANOVIĆ: Matica crnogorska se trudi da njeni programi imaju visok kvalitet, osvješćuju crnogorsko biće i afirmi-

šu multietničku i građansku Crnu Goru. Ciljevi i vrijednosti za koje se zalažemo, u našem društvu se sukobljavaju sa preovladavajućim neoliberalizmom, nacionalnim relativizmom i nažalost, u jednom dijelu, nerazumijevanjem uloge kulture za opstanak malobrojnog naroda kao što je naš. Potreba da nedvosmisleno iznese svoj stav, da stalno promišlja crnogorsku zbilju, ostane nezavisna i emancipatorska, Matici crnogorskoj ne donose zadovoljavajući status i odgovarajuću finansijsku podršku. Ne preostaje nam drugo nego da nastavimo misiju i istrajavamo na projektima otkrivanja, čuvanja i njegovanja crnogorske kulture, identiteta i istine o Crnoj Gori.

DOSLJEDNO PROTIV NASILJA I ASIMILACIJE

Matica crnogorska je nastala kao reakcija jednog dijela crnogorskih intelektualaca na dešavanja s početka devedesetih godina prošlog vijeka, ugrožavanja crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta. Kako vidite poziciju danas?

IVANOVIĆ: Svoj stav smo nedvosmisleno iskazivali reagovanjima i saopštenjima, insistirajući uvijek na javnosti svoga rada. Potvrda i svjedočanstvo toga su Godišnjaci Matice crnogorske koji transparentno prezentuju naš rad i finansijsko poslovanje. Kako tada tako i danas Matica crnogorska je dosljedna u borbi protiv nasilja, manipulacije i asimilacije. Ta iskušenja su kontinuirana i svjedočimo im i ovih dana. Postaje, vjerujemo svima, jasno da je pred nama, ne tako dugi period, u kojem je neophodno zaokružiti crnogorski nacionalni i državni identitet. U suprotnom može nastupiti retrogradni proces rastakanja dosadašnjih postignuća.

Saradnja i podrška na državnom i lokalnom nivou

Kako biste ocijenili komunikaciju i saradnju sa institucijama kulture na državnom i lokalnom nivou?

IVANOVIĆ: Izuzetnu plodnu saradnju smo u proteklom periodu ostvarili sa Ministarstvom kulture Crne Gore. Ono će i ove godine podržati naša dva značajna projekta, objavljivanje fototipskog izdanja Psaltira sa posljedovanjem iz Crnojevića štamparije i izložbu posvećenu kultu blažene Ozane Kotoranke. Dobru saradnju ostvarujemo i sa Glavnim gradom preko resornog sekretarijata.

Evropeizacija Crne Gore

Jedan od aktuelnih programa naslovljen je Crna Gora na evropskom putu. Šta novo spremate od naslova iz te oblasti?

IVANOVIĆ: U skladu sa aktuelnim programom Matice crnogorske Crna Gora na evropskom putu, smatramo obavezujućim promišljanje aspekata i proces pristupanja Crne Gore EU. Do sada smo na tu temu imali veći broj tekstova u časopisu Matica te više predavanja i tribina. Ovih dana će iz štampe u našem izdanju izaći studija dr Bojana Jovanovića Evropeizacija Crne Gore: Evropska unija i budućnost crnogorske države. Ova knjiga će, vjerujemo, značajno proširiti uvide istraživača i političara, a posebno je važna za ukupnu crnogorsku javnost jer se nalazimo na pragu integracije u EU. Jovanovićeva studija nudi ne samo nove interpretacije već i temeljito preispituje glavne koncepte teorijskih pravaca evropskih integracija.

ODNOS DRŽAVE I CRKVE U FOKUSU NOVOG BROJA

Iz štampe je izašao novi broj Matice tematski posvećen odnosu države i crkve, koji osvjetljava i problematizuje aktuelne događaje nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Kroz radove istaknutih domaćih i stranih autora publici je data prilika da se sveobuhvatno upozna sa tom problematikom, istorijskim kontinuitetom i utemeljenjem Crnogorske pravoslavne crkve, položajem i statusom drugih vjerskih zajednica, kao i reagovanjima Matice crnogorske povodom crkvenog pitanja od njenog osnivanja. Matica crnogorska principijelno i kontinuirano ukazuje na neophodnost rješavanja statusa Crnogorske pravoslavne crkve.

Send this to a friend