Kultura

Fakultet za crnogorski jezik i književnost: Cilj nije arhaizacija, već čuvanje jezika

Izdanja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, sa posebnim osvrtom na stoto izdanje Fakulteta peti tom Bibliografije “Njegoš”, predstavljeni su u podgoričkom hotelu Centre Ville, u sklopu obilježavanja 170 godina od štampanja “Gorskog vijenca”.

Modernizacija biblioteke

Izdavačka djelatnost fakulteta podijeljena je u nekoliko oblasti kroz biblioteke: Montenegrina, Njegoš, Ars Peotica, Patrimonium, Lexicographia, Linguistica, Bibliographia, Zbornici i posebna izdanja. U cilju unapređenja naučno-istraživačke i nastavne djelatnosti, kvaliteta, kvantiteta i pristupačnosti bibliotečkog fonda F akultet je pokrenuo projekat Modernizacija biblioteke FCJK, koji se realizuje u sklopu projekta Heric, istakao je koordinator projekta Ethem Mandić.

“Strateška vizija fakulteta je kontinuirano poboljšanje kvaliteta nastave, ali i stvaranje okvira za usavršavanje svih naših studenata i nastavnog osoblja. Projekat koji danas predstavljamo Modernizacija biblioteke, doprinosi ostvarenju tog cilja, a kroz njegovu realizaciju biblioteka će biti bogatij a za hilj adu naslova iz oblasti filologije i književnosti” najavio je Mandić, dodajući da na ovaj način fakultet nastavlja da dokazuje svoju stratešku opredijeljenost ka unapređenju nauke i obrazovanja u našoj zemlji.

“Fakultet za crnogorski jezik nastavlja da, promovišući vrijednosti humanosti, višejezičnosti, jednakosti i inkluzivnosti, stvara što bolje uslove za napredak svih svojih studenata, a samim tim i za širu zajednicu. Modernizacija biblioteke ima, ne samo obrazovni, već i širi društveni i kulturni značaj za naše društvo”, smatra Mandić.

Zaštititi svoje, poštovati tuđe

“Cilj Fakulteta za crnogorski jezik nijesu nacionalizam, stereotipizacija, arhaizacija ili segregacija, već posmatranje Crne Gore kao jedinstvenog prostora, jer na taj način sve ono što je nastalo na teritoriji ove zemlje možemo posmatrati kao dio crnogorskog jezičkog, kulturnog i identitetskog nasljeđa”, istakao je saradnik u nastavi na FCJK Boban Batrićević.

“Naš cilj nijesu manipulacije, nenaučne postavke i konstrukcije, već dekonstruisanje višedecenijskih izvanjskih nacionalističkih, tendencioznih i veoma štetnih postavki i teza koje potiru crnogorsku osobenost, a njenu tradiciju i kulturu posmatraju kao specifičan nastavak neke druge. Naš cilj je emancipacija i upoznavanje čitalačke publike sa bogatim i osobenim crnogorskim kulturnim nasljeđem”, naveo je Batrićević.

Govoreći o izdanjima fakulteta, Batrićević se posebno osvrnuo na biblioteku Patrimonium, u sklopu koje se objavljuju izdanja iz starije crnogorske književnosti, neobjavljeni rukopisi, kritička izdanja, te izbori, antologije i hrestomatije vezane za crnogorsku književnost.

“U sklopu ove biblioteke prvi put se valorizuje značaj naših usmenih kazivača pjesama, koji su bili do sada potpuno zaboravljeni, a koji su zapravo crnogorski Homeri. Oni su mnogo više dali južnoslovenskom prostoru nego što je dao Filip Višnjić, čije ime nose brojne ulice u Srbiji, a ovdje niko ne zna ni za starca Miliju, ni za starca Raška”, pojašnjava Batrićević.

Kroz svoja izdanja Fakultet pokušava da pokrije sve segmente koji se tiču crnogorskog identiteta.

“Naša izdavačka djelatnost najbolje dokazuje naš motiv – Zaštititi svoje, a poštovati tuđe”, kazao je Batrićević i dodaje da su u crnogorskom pravopisu dozvoljeni i jotovani i nejotovani oblici.

“Pitanje je izbora, ali je dosljednost neophodna. Pravopis i standardizacija nijesu izvršeni da bi oni koji ne žele da pišu ili govore ‘đed, neđelja, đe’ govorili ‘đed, neđelja, đe’, već da bi upravo oni koji govore ‘đed, neđelja, đe’ mogli napisati ‘đed, neđelja, đe’. Dakle, ispoštovali smo osnovno pravilo Piši kao što govoriš”, kazao je Batrićević dodajući da se cijela polemika o jeziku treba svesti na pitanje da li prihvatate crnogorski jezik ili ne, a ne na neutemljene kritike.

Vodič za buduće Njegošologe

Dekan Fakulteta za crnogorski jezik Adnan Čirgić posebno se osvrnuo na izdanje kapitalne Bibliografije “Njegoš”, čiji je peti tom, autorke Lidije Kaluđerović, objavljen povodom obilježavanja 170 godina od objavljivanja “Gorskog vijenca”.

“Cijeli projekat petotomne bibliografije pokazao je da Crna Gora nije toliko kadrovski deficitarna, kako se to obično ističe, no današnji kadrovi vrlo često ne dobijaju priliku da se iskažu i ostvare. Dvije godine pred proslavu jubileja 200 godina od Njegoševog rođenja našli smo se pred ozbiljnim pitanjem kako ga obilježiti, a da to bude stvaran doprinos njegošologiji, a ne još jedna u nizu dnevnih parada, reciklaža davno utvrđenih činjenica, novih čitanja iz kojih se ništa pročitati ne može ili stupidarija poput one da li je Njegoš genocidni pjesnik”, kazao je Čirgić dodajući da je rad na Bibliografiji “Njegoš” bio težak, ozbiljan i zahtjevan posao.

“Pet biografa naše nacionalne biblioteke, Nada Drašković, Petar Krivokapić, Ljiljana Lipovina-Đorđević, Lidija Kaluđerović i Anđelka Martinović pod uredništvom Čedomira Draškovića i Aleksandra Radomana uspjeli su za dvije godine finalizovati projekat kojim bi se mogla podičiti i neka starija i društveno situiranija ustanova nego što je svježe osnovani Fakultet za crnogorski jezik i književnost”, naveo je Čirgić zaključivši da se ova bibliografija nametnula kao nezaobilazan vodič svakom budućem njegošologu.

Send this to a friend