Kultura

Graditelji i dalje zaobilaze zakone

Mamula (Foto; Pobjeda)

Inspektorat za kulturnu baštinu u prethodnoj godini obavio je 156 inspekcijskih pregleda i konstatovao 35 nepravilnosti, piše Pobjeda.

Dvanaest se odnosilo na oblast kulturnih dobara, tačnije na sprovođenje konzervatorskih mjera i izvođenje građevinskih radova bez rješenja i saglasnosti na konzervatorski projekat Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Iznos izrečenih novčanih kazni po prekršajnim nalozima bio je svega 3.300 eura.

Ostale nepravilnosti odnosile su se na oblast kulturne baštine u dijelu primjene Zakona o muzejskoj djelatnosti, Zakona o spomen-obilježjima, Zakona o bibliotečkoj djelatnosti, Zakona o kinematografiji, te podzakonskih akata za primjenu navedenih pravnih propisa. U ovoj godini, inspektori su konstatovali dva oštećenja kulturnih dobara.

Bez saglasnosti

Kako je Pobjedi saopšteno iz inspektorata za kulturnu baštinu, koji funkcioniše u okviru Uprave za inspekcijske poslove, prvu nepravilnost u prošloj godini notirali su u martu na ostrvu Lastavica kada ja nadzorom utvrđeno da je OHM „Mamula Montenegro“ DSD pristupio izvođenju pripremnih radova za izgradnju objekata turističkog kompleksa i to bez konzervatorskog projekta na koji je saglasnost dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara.

Inspektor je iz tih razloga zabranio dalje radove do dobijanja saglasnosti Uprave, a kontrolnim pregledom u maju 2019. konstatovano je da je „Mamula Montenegro“ ispoštovala mjeru iz rješenja, te je postupak obustavljen.

U istom mjesecu 2019. godine, inspektori su obišli radove na arheološkom lokalitetu Duklja, koje je izvodio Glavni grad Podgorica. Inspektori su naložili uklanjanje staze koja je formirana na Duklji, kao i građevinskog materijala koji se nalazio sa desne strane od ulaza na arheološki lokalitet. Kontrolnim pregledom konstatovano je da je Glavni grad takođe ispoštovao naredbu, te je u aprilu obustavljen postupak.

Inspektori su morali da intervenišu i u Starom gradu Ulcinju, budući da je u aprilu 2019. godine CEDIS počeo ugradnju brojila, bez konzervatorskog projekta. Radovi su obustavljeni do pribavljanja konzervatorskih uslova. Na objektu uz zid Palate Marković u Perastu, investitor je u junu izvodio radove na otvaranju prozora i vrata, a inspekcijskim pregledom je konstatovano da je na katastarskoj parceli broj 112/1 KO Perast podignut objekat bez konzervatorskog projekta i bez građevinske dozvole i prijave radova nadležnom organu.

Takođe, inspektori su utvrdili da je na objektu izvršeno otvaranje ulaznih vrata, od eloksirane bravarije bijele boje, a notirali su i formiranje dva stepenika. Investitor, čiji identitet Pobjeda nije dobila od Uprave za inspekcijske poslove, prekršio je Zakon o zaštiti kulturnih dobara pa je kažnjen sa 1.100 eura.

Inspektori su intervenisali i povodom ispisivanja uvredljivih grafita na Ljetnikovcu kralja Nikole u Nikšiću, u septembru prošle godine. Izlaskom na lice mjesta utvrđeno je da su grafiti u međuvremenu uklonjeni sa fasade, te je postupak završen. Investitori u Prčnju, čiji identitet takođe nije otkriven u odgovorima Pobjedi, u oktobru prošle godine započeli su gradnju bespravnog objekta na katastarskim parcelama koje su kao prirodno i kulturno dobro upisane na listu svjetske baštine UNESCO.

Nijesu imali konzervatorski projekat, pa je inspektor zabranio dalje izvođenje radova, a investitori su kažnjeni sa 1.100 eura. Bez konzervatorskog projekta rađeno je i u Perastu, a inspektor je zabranio izvođenje radova i izdao prekršajni nalog u iznosu od 1.100 eura. Utvrđeno je i da je investitor objekat radio bez građevinske dozvole i istaknute table sa podacima o radovima, pa je predmet proslijeđen na postupanje inspekciji MORT-a.

Spomen-obilježja

Problematična je bila i inicijativa vezana za ulicu Stoje Marković u Zagoriču, u Podgorici, koja nije bila obilježena saglasno odredbama Zakona o spomen-obilježjima, pa je u međuvremenu i ta nepravilnost otklonjena.

Pod posebnim fokusom Uprave bila su i spomen obilježja. U drugom kvartalu 2019. godine podnesena je krivična prijava protiv inicijatora za izmještanje Spomenika poginulim rodoljubima u Bečićima – bivšeg v. d. sekretara za investicije Opštine Budva Boža Vavića, izdavaoca naloga za izmještanje spomen-obilježja, izvršnog direktora DOO „Civil engineer“ Podgorica Aleksandra Lakovića i izvođača radova, izvršnog direktora „Toškovići“ DOO Podgorica Ivice Toškovića. Oni su bez odobrenja Ministarstva kulture i bez odluke Skupštine opštine Budve izmjestili spomen-obilježje.

Ovogodišnja devastacija: Uništena spomen-ploča na Ravnom Lazu

Ove godine, inspektor je krajem maja utvrdio da su potpuno uništene dvije ploče od crnog mermera na spomen-ploči Ravni Laz (KO Cerovice, prema Piperima), a njihovi izlomljeni djelovi bili su rasuti neposredno ispod postamenta. Spomenik je posvećen organizatorima Trinaestojulskog ustanka. S tim u vezi podnijeta je krivična prijava protiv N. N. počinioca.

U periodu od početka drugog kvartala ove godine do 25. maja, N. N. lice, ili više njih, oštetilo je zaštićeno nepokretno kulturno dobro most knjaza Danila na Mrtvici, u Kolašinu, na način što je oštetio centralni stub na sjevernoj strani mosta. Uklonjena je veća količina pločastog kamena sa valobrana mosta. I u ovom slučaju podnešena je krivična prijava protiv N. N. lica.

Devastacija Duklje

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara podsjetili su da je u martu ove godine došlo do izvjesnih devastacija na Duklji, kada su konstatovali da je na kat. parceli br. 1552/1 i dijelu kat. parcele br.1543 KO Rogami prokopan kanal. Takođe, na kat. parcelama br. 1552/5 i 1547, gdje su locirane bazilika B i krstoobrazna crkva, tzv. C, uočeno je minimum sedam rupa koje su vjerovatno nastale u potrazi za predmetima. Pored toga, iskopavanje kanala devastiralo je lokaciju na kojoj je objekat broj XIII.

“Imali smo devastaciju spomen-ploče na Ravnom Lazu u Piperima, i uopšte kada je riječ o ovakvim primjerima, može se slobodno reći anticivilizacijskih postupaka, mi djelujemo onako kako je jedino moguće – u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Dakle, odmah izvršimo terenski obilazak, utvrdimo stanje kulturnog dobra i uputimo urgenciju Upravi za inspekcijske poslove za hitno postupanje nadležnog inspektora”,s aopšteno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

U fokusu Uprave proteklih godina bili su i radovi na crkvama i manastirima kojima gazduje Mitropolija crnogorsko-primorska. Mitropolija je sa više adresa optuživana da je, bez potrebnih dozvola, devastirala određene objekte, optužbe je ponovio i ministar kulture Aleksandar Bogdanović, a iz MCP su odgovorili da Uprava za zaštitu kulturnih dobara ignoriše njihove zahtjeve za pribavljanje konzervatorskih uslova. Iz Uprave za Pobjedu tvrde da ta konstatacija „apsolutno nije na mjestu“.

“Naprotiv, Uprava odgovara na sve pristigle zahtjeve vlasnika, odnosno držalaca kulturnih dobara”, saopšteno je iz Uprave.

Trideset odsto manje novca za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara

Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu Ministarstvo kulture opredijelilo je je 1.142.114,50 eura, za realizaciju 87 programa i projekata. Pandemija korona virusa i rebalans budžeta bitno su uticali na ove planove, a iz Ministarstva kulture za Pobjedu su podsjetili da su ugovori sa 24 realizatora programa potpisani do 13. marta, dakle, prije uvođenja mjera zbog pandemije.

“Shodno aktuelnoj situaciji, i realizatori koji obavljaju konzervatorsku, muzejsku, bibliotečku, arhivsku i kinotečku djelatnost prinuđeni su da funkcionišu u izmijenjenim uslovima, pa je Ministarstvo kulture u saradnji sa njima, nakon uvođenja mjera, uskladilo dinamiku finansiranja i realizacije pojedinih projekata i programa. To je razlog zašto odobrena sredstva nijesu u cjelosti uplaćena realizatorima, jer je za svaki pojedinačno postignut dogovor o tome da li će projekat biti realizovan u punom ili umanjenom iznosu ili neće biti realizovan iz objektivnih okolnosti. U skladu sa navedenim, za sada je izvjesno da će finansiranje biti umanjeno za 20 do 30 posto – saopštili su iz Ministarstva.

Pandemija korona virusa najviše se odrazila na one projekte gdje je bilo predviđeno učešće inostranih partnera, boravak na terenu i veća izloženost obolijevanju zaposlenih, ograničenje rada, te nabavka tehničke i druge opreme iz inostranstva i sl.

“Shodno aktuelnoj situaciji, nezahvalno je precizirati realizaciju određenog broja projekata. Ipak, očekujemo da će u pogledu planiranih aktivnosti i odobrenih sredstava biti realizovano 70-80 posto ovogodišnjeg Programa”, saopštili su iz Ministarstva kulture.

Ukradena bista Radmile Nedić

Inspektori za kulturnu baštinu podnijeli su i dvije krivične prijave od kojih se jedna odnosila na uklanjanje spomen-obilježja bez saglasnosti Ministarstva kulture, a druga na oštećenje zaštićenog kulturnog dobra. Inspektor je konstatovao da je spomen-bista Radmili Nedić u Beranama otuđena – vjerovatno uništena, zbog čega je nadležnom tužilaštvu, u Beranama, podnijeta krivična prijava protiv N. N. počinioca, zbog povrede člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore.

Alarmantno stanje u Boki, potrebno više inspektora

U redovnom godišnjem izvještaju Uprave za inspekcijske poslove stanje na području Boke Kotorske, u pogledu odnosa prema kulturnim dobrima i kulturnoj baštini, okarakterisano je kao alarmantno. Na pitanje Pobjede što to konkretno znači, iz Uprave su odgovorili da su se „nepravilnosti ticale izvođenja radova bez konzervatorskog projekta ili bez saglasnosti na konzervatorski projekat od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara“.

“Treba naglasiti da je neophodno izvršiti popunjavanje upražnjenog radnog mjesta inspektora za kulturna dobra u Kotoru (koji se nalazi pod zaštitom UNESCO), prijeko potrebno povećati broj inspektora za kuturna dobra na području Kotora, obzirom da ovo područje obuhvata teritorije opština: Kotor, Tivat, Cetinje, Herceg Novi. Takođe, bilo bi neophodno predvidjeti još jedno radno mjesto za inspektora za kulturna dobra sa mjestom rada u Podgorici”, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove, uz napomenu da imaju korektnu saradnju sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara.

Send this to a friend