Kultura

Internacionalni sajam knjiga od 3. do 7. oktobra u Podgorici

Treće izdanje Internacionalnog sajma knjiga Podgorica 2017. godine biće održano od 3. do 7. oktobra u centru Kapital plaza. Književna manifestacija ove godine okupila je oko 50 priznatih autora iz zemlje, regiona i Evrope, a posebna pažnja biće poklonjena Hrvatskoj, kao zemlji gostu.

“Činjenica da je zemlja-gost novog izdanja Internacionalnog sajma knjiga Republika Hrvatska, dovoljno govori o kvalitetu programa. Ako tome još dodate podatak da su izbor izlagača i književnika koji čine hrvatsku reprezentaciju na sajmu obavili predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić i književni kritičar Kruno Lokotar, onda je jasno da se kvalitet podrazumijeva, a da se mogu očekivati programska iznenađenja, jer je riječ o autorima i moderatorima koji decenijama oprobavaju modele zanimljivih književnih večeri i tribina”, kazao je u razgovoru za Vikend novine Umjetnički direktor Sajma, Vladimir Vojinović.

EVROPSKI IZDAVAČI

I ovog puta na Sajmu će biti prisutni najznačajniji izlagači iz regiona, a kako Vojinović ističe, ispunjeno je obećanje koje je prošle godine dato crnogorskoj književnoj publici, te će svoja izdanja predstaviti iz izdavači iz Evrope, koji su zainteresovani za savremenu crnogorsku književnost.

“Svoje edicije predstaviće Besa editrice, italijanska izdavačka kuća, ali i Istrosbooks iz Velike Britanije, u čijim edicijama su i engleske verzije romana Andreja Nikolaidisa i Ognjena Spahića”, najavio je Vojinović, dodajući da publika ne bi trebalao da propusti predstavljanja tri od pet romana koji su ušli u ovogodišnji izbor za nagradu koja nosi ime Meše Selimovića.

“Osim nagrađenog romana Andreja Nikolaidisa, a to će biti i prva podgorička ako ne i prva crnogorska promocija upravo nagrađene ‘Mađarske rečenice’, predstavićemo i romane Damira Karakaša i Daše Drndić. Tu su i pisci Partizanske knjige iz Zrenjanina, Stefan Bošković, Avgustin Kupša i Miroslav Ćurčić, o kojima će govoriti jedan od najznačajnijih kritičara u regionu, i urednik u toj izdavačkoj kući, Vladimir Arsenić. Potom, svoje večeri na sajmu imaće i Miro Gavran i Dževad Karahasan”, kazao je Vojinović.

EDICIJA SAJMA

Novina trećeg izdanja je i to da je Sajam pokrenuo svoju ediciju pod nazivom “Mansarda”, u kojoj će biti objavljivana djela počasnih gostiju, pa će tako prva knjiga edicije, roman “Šahrijarov prsten” Dževada Karahasana, biti predstavljen upravo u okviru pratećih programa. Vojinović napominje da će ove godine na Sajmu biti prisutni i vlasnik Geopoetike i stalni takmac za NIN-ovu nagradu Vladislav Bajac, potom Zoran Ferić, Boris Domagoj Biletić, Miroslav Mićanović, univerzitetski profesori iz Pule, Ljubljane i Dubrovnika, Janko Nikolovski, Drago Glamuzina, Arian Leka, Marinko Koščec, Tomislav Marković…

“Za domaće autore i naučnike naprosto nemamo prostora da ih sve navedemo. Ali, važno je naglasiti da ćemo se u pratećim programima osvrnuti na tri veoma bitna segmenta, na prevođenje djela savremene crnogorske književnosti, na status književnog i muzičkog nasljeđa Crne Gore, ali i na, što je bio prijedlog hrvatskih kolega, analizu stanja koje se tiče Republike Hrvatske od trenutka ulaska u Evropsku uniju. Dakle, program široko zahvata ne samo književne teme, već ključna pitanja crnogorske kulture, ali i neka pitanja koja spadaju u korpus tranzicijskih, odnosno društveno-političkih, a koja nesumnjivo utiču na umjetnost, naročito književnost”, smatra Vojinović.

POSEBNA KAMPANJA

Upoređujuće prethodna dva izdanja sajma sa trećim, Vojinović kaže da može da zaključi da je njihov kvalitet i te kako uticao na ovogodišnji koncept i spisak gostiju.

“To najbolje ilustruje činjenica da izdavači i autori već govore o Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici kao nezaobilaznom mjestu u prostoru balkanskih kultura. Sam pogled na ovogodišnji program to potvrđuje”, kaže Vojinović.

KIŠ, ĐILAS, KOVAČ

Internacionalni sajam knjiga ove godine prati i posebno organizovana kampanja, koja je nastala kao plod saradnje sa Bobom Kovač, Mirjanom Miočinović i Aleksom Đilasom.

“To troje nesumnjivo vrijednih intelektualaca prepoznalo je da je oslanjanje na djela njihovih najbližih Danila Kiša, Mirka Kovača i Milovana Đilasa, u kontekstu koji smo zadali, veoma vrijedan čin i za afirmaciju djela tih pisaca i za jednu kulturnu misiju kakva jeste Sajam knjiga. Otud na gradskim bilbordima, uz portrete Marka Miljanova i Njegoša, i portreti ovih pisaca, s porukama koje su segmenti njihovih djela, upućenih isključivo na unutarpoetičke probleme”, zaključio je Vojinović.

Send this to a friend