Kultura

Ivo Andrić zatečen sa kumovom ženom u “delikatnoj situaciji”

U beogradskim kafanama, koje su nekada bile važne “kulturne institucije”, u beogradskim tračarskim družinama, decenijama se, u više varijanti, prepričavalo kako je Gustav Krklec zatekao svoju suprugu i svog kuma Iva Andrića u delikatnoj situaciji, piše RTS.

Neke od verzija, vukovski rečeno “isto to samo malo drukčije”, neprovjerene i netačne ušle su u literaturu. Toliko se prepričavalo, dodavalo i oduzimalo da se javila sumnja da preljube nije ni bilo.

Ipak jeste. I to je bio skandal o kome su raspravljali čak i slobodni zidari.

Krklec i Andrić su tada bili članovi Saveza slobodnih zidara, dakle braća, a obljuba je nedozvoljena u masonskom moralu, jer se masoni prema ženama i ćerkama masona odnose kao prema sestrama.

Šta piše u dokumentu

O Krklecu i Andriću raspravljalo je svih šest beogradskih loža koje su bile u sastavu Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca “Jugoslavija”, tog 5. novembra 1926. Bio je to ritualni rad na trećem stepenu, na kome učestvuju samo majstori. Radom je rukovodio starješina brat Andra Dinić. O slučaju Krklec‒Andrić referisao je brat Grga Bobić.

U arhitektonskoj tabeli, to jest zapisniku koji se čuva u Arhivu Jugoslavije, Fond 100 masonske lože, piše:

“Brat Grga Bobić saopštava da se Brat Ivo Andrić ogriješio o Brata Gustava Krkleca time što je stupio u nedozvoljene odnose s njegovom ženom. Brat Ivo Andrić je preda mnom priznao svoju krivicu i izjavio da se kaje i da žali što se za jedan čas zaboravio, veli Brat Bogić. Dalje iznosi da ovo nije prvi prestup Brata Andrića i da je Brat Krklec nesrećan u braku, jer je uzeo ženu koja je posrnula i htio da je spasi, ali bez uspjeha. Napominje da su olakšavajuće okolnosti za Brata Andrića mladost, temperament i što je umjetnik. Moli braću da o ovome slučaju kažu svoje mišljenje i donesu odluku.”

Temeljna diskusija i stroga kazna

Da je u pitanju bio ozbiljan problem govori i spisak imena masona koji su učestvovali u diskusiji poslije saopštenja brata Grge Bobića. Učestvovali su Andra Dinić, Brat Starješina, zatim dr Vojislav Kujundžić, Pera Lazarević, dr Grga Bogić, Jova Jovanović, Đura Bajalović, Hasan Rebac, Antonije Šokorac, Damjan Branković, Dušan Milićević, Miša Cukić, Živojin Radosavljević i Nikola Savić…

Odlučeno je da se u smislu 70. Konstitucije Velike lože o ovome donese odluka u Loži časnika lože “Dositej Obradović”, pa ta odluka iznese pred Braću Majstore te lože na konačno rješenje.

Arhitektonsku tablu sa ritualnog rada na trećem stepenu 5. novembra 1926. možete pročitati u romanu “Masoni i sarajevski atentat”.

Dakle, može se pouzdano reći da je došlo do ljubavne veze između velikog Andrića i supruge Gustava Krkleca. To su oni priznali Grgi Bogiću. O njihovoj slobodnozidarskoj sudbini konačnu riječ je dala Velika loža. Zoran D. Nenezić navodi u djelu “Masoni 1717‒2010” da su i Andrić i Krklec isključeni iz Saveza.

Dokumentacija Velike lože, po svjedočenju akademika Viktora Novaka, nije u cjelini sačuvana, jer je njen dio sklonjen u London, dio je ostao u zemlji i nalazio se u privatnim arhivama. U masonskim krugovima se tvrdilo da je Andrić izbačen zbog preljube, a Krklec zato što nije ispunjavao bračne obaveze. Taj gest posredno govori o masonskim moralnim nazorima.

Send this to a friend