Kultura

Izmet, smeće i korovi sramni „prilozi“ djelu Kane Radević

Foto: Pobjeda

Jovan Nikitović

Spomen-kompleks na Barutani, koji je projektovala Svetlana Kana Radević, ponovo je obrastao korovima i raznim rastinjem, uprkos najavama odgovornih u Javnoj ustanovi Muzeji i galerije Podgorice da će angažovati radnike Zelenila da pokose lokalitet i saniraju zapuštene odvode za kišnicu. I ne samo da je ovaj spomenik zarastao u korove, nego je, nažalost, u međuvremenu postao i ogledalo naših naravi pa ga odnedavno neki zluradi i neosviješćeni pojedinci koriste i kao „poljski vc“, piše Pobjeda.

Novinar Pobjede zatekao je u četvrtak, 23. juna, ponovo jako zapušten spomenik na Barutani, u čiju obnovu je tokom 2020. godine uloženo 100.000 eura. Ispred spomenika i u samom spomeniku neko je izvršio „veliku nuždu“, a razbacano smeće i novopolomljene mermerne ploče, razno rastinje, degradiraju ovaj arhitektonski biser jedne od najznačajnijih jugoslovenskih i crnogorskih arhitektica Svetlane Kane Radević.

Da smo često zemlja krajnosti, nesposobnosti, neodgovornosti i nerada svjedoči i to da smo se u posljednje tri godine, od državne do lokalne vlasti, maltene kleli u Kanino arhitektonsko nasljeđe, predstavili ga u Veneciji i otvorili veliku izložbu u centru Podgorice, a sa druge strane odgovorne stručne službe ne prate stanje spomenika na Barutani, ne štite ga i ne čuvaju, nego očigledno „čekaju“ novinara Pobjede da ih dva ili tri puta godišnje podsjeti na njihove obaveze.

ODGOVORNOST

Na zapuštenost spomen-kompleksa na Barutani, Pobjeda je posljednji put podsjetila krajem aprila ove godine. Tada su ukazali na odvojene i polomljene mermerne ploče i neočišćene odvode koji su i dalje jedan od ključnih problema koji ugrožava ovo arhitektonsko djelo. Pobjeda je na loše stanje odvoda i zapuštenost ukazala dva puta i tokom 2021. godine, ali tada, kao ni sada, ništa nije urađeno na saniranju anomalija koje su potvrđene i stručnim stavom konzervatora i drugih stručnjaka za kulturnu baštinu.

Štaviše, odvodi za vodu sada se i ne vide od blata i visokog šiblja koje izbija kroz otvore. Voda se, dakle, konstantno zadržava na ovom lokalitetu što uslovljava stvaranje lokvi dubokih po nekoliko centimetara, kao i stvaranje tamnih mrlja i prljavštine na stepenicama i podovima spomen-kompleksa. Kao i prošle godine, potom u aprilu 2022, novinar Pobjede je i 23. juna zatekao novopolomljene ploče, ali i smeće razbacano oko stepenica kompleksa. Ovoga puta, sve je „krunisano“ izmetom na spomeniku koji ukazuje na tekovine antifašizma i one koji su svoj život dali za revoluciju i budućnost Crne Gore.

Rukovoditeljka Sektora za zaštitu kulturnih dobara u JU Muzeji i galerije Podgorice koji je odgovoran za održavanje kulturnih dobara i spomeničkog nasljeđa na teritoriji Glavnog grada, Magdalena Radunović, kazala je krajem aprila za Pobjedu da na teritoriji Podgorice postoji 250 spomen-obilježja i da Muzeji nemaju operativu.

“Samo obilazak lokacija radi utvrđivanja stanja je dugoročna aktivnost koja se i sprovodi i na osnovu koje se planiraju sanacije najugroženijih spomen-obelježja”, kazala je Radunović.

Uklanjanje rastinja se, prema njenim riječima, mora sprovoditi „makar jednom godišnje i to baš u ovom periodu kada je bujnost vegetacije najveća, što je i sprovedeno u junu prošle godine od strane Zelenila d.o.o., a sprovešće se i ove godine, kao i provjera prohodnosti odvodnih kanala“.

„Baš ovaj period“, koji je pomenula Radunović, bio je april i maj, kada vegetacija velikom brzinom izbija iz djelova spomen-kompleksa, ali i oko njega. Međutim, radnici Zelenila, po svemu sudeći, ove godine još nijesu kročili na ovaj lokalitet.

Radunović je u aprilu takođe izjavila i da nije njihova dužnost da saniraju odvojene ili polomljene mermerne ploče, te da nije jasno kako, nakon stručno sprovedene konzervacije od strane krovne institucije za konzervaciju, na Spomeniku, nakon tako kratkog vremena, postoje oštećenja, s obzirom na to da je sprovedena sanacija spomenika u junu 2020. godine, od strane Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

“Kada se krene u bilo kakvu sanaciju spomen-obelježja mora se prethodno izradititi projekat kojim će se precizirati svi predviđeni radovi i metode sanacije, dati garancija na izvedene radove i materijal, pa pitanje o odvajanju novopostavljenih kamenih ploča treba postaviti Centru za konzervaciju i nadzornom organu nad predmetnim radovima”, kazala je Radunović.

IMPERATIV

Ovaj spomenik palim borcima Lješanske nahije u oslobodilačkim ratovima prve polovine 20. vijeka nije zaštićeno kulturno dobro države, iako to po svim karakteristikama odavno zaslužuje. Čak i da je zaštićen, ne bi ga to spasilo nebrige, loših navika i obijesti neodgovornih pojedinaca, budući da veliki dio našeg nepokretnog nasljeđa propada ili je prekrojen, uništen i izmijenjen nelegalnim radovima bahatih investitora i neimara Srpske pravoslavne crkve.

Međutim, mora da začudi odsustvo svake odgovornosti i želje da se sačuva nešto u čiju smo obnovu prije samo dvije i po godine uložili 100.000 eura, dičeći se tekovinama antifašizma i arhitektonskim nasljeđem Svetlane Kane Radević.

Ostavljanje naše kulturne baštine na milost i nemilost pojedinaca, zuba vremena, neodgovornih i nelegalnih investitora, samo je siguran put u propast i korak do gubljenja važnih ostataka naše prošlosti i nacionalnog identiteta, kao jednog od temelja svake uređene i ozbiljne države. Ako hoćemo da smo svoji na svome, da nas niko ne kudi i niko nam ne sudi, moramo se konačno probuditi iz letargije, prestati da prebacujemo odgovornost jedni na druge i početi da čuvamo, štitimo i obnavljamo naše nasljeđe. Tu nema kompromisa, vađenja na neuslove, administrativne prepreke i nedostatak kapaciteta.

Uostalom, ne čusmo li od Vlade Duška Markovića, nakon obnove spomen-kompleksa na Grahovu i na Barutani, da „brinući o spomeničkom nasljeđu herojske prošlosti Crne Gore, ujedno čuvamo i neprolazne vrijednosti našeg kulturnog identiteta“? Tako je. Samo, očigledno još nijesmo razlučili čija to dužnost – stotina zapošljenih u javnim ustanovama kulture i upravnim organima, odgovornih za očuvanje i promociju našeg nasljeđa, ili novinara koji s vremena na vrijeme podsjećaju na neodgovornost, nebrigu i nerad!?

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Jaja
Gost
Jaja

Najprije treba da očistimo mozgove a onda i redovno održavamo higijenu mozga

Volim te zeleno
Gost
Volim te zeleno

Bravo za komentar! To je glavni problem i u osnovi je svega što nam se događa!

Maja
Gost
Maja

Valjalo bi da se očisti i izvor na Marezi.

Mrgud
Gost
Mrgud

Valjalo bi da se ovaj narod počne drastično kažnjavati, inače uzalud je čistiti i uticati na svijest,,građana”.

Send this to a friend