Kultura

Kako je porodica Šobajić uvrstila Nikšić u centar crnogorske kulture

Za kratko vrijeme nakon oslobođenja 1877. godine Nikšić je postao centar kulturnog i prosvjetnog rada u Crnoj Gori. Velika zasluga za to pripada porodici Šobajić.

Urbana Poetika Nikšića začeta je u Društvu Nikšićke čitaonice koje je osnovano 1881. godine-tri godine nakon oslobođenja od Osmanske imperije, a dvije prije početka ostvarenja urbanističkog plana za grad nalik idealnim renesansnim. Društvo nikšićke čitaonice iznjedrilo je prvo Pozorišno društvo, prvu knjižaru, prvo pjevačko društvo i prve časopise. Iz te energije nastali su u Nikšiću i prvi koncerti, balovi, fotografije i bioskopske predstave.

Prvo lice te priče je porodica Šobajić koja je iz Bjelopavlića doselila u Nikšić 1877. godine. Braća Maksim, Panto, Šćepan i Bekica i njihovi potomci, a naročito Simo, Branko, Ilija i Petar su na različitim poljima u Nikšiću krajem 19. i u prvoj polovini 20. vijeka napravili prvi otisak u kulturnom i javnom životu starog Nikšića.

Ljudi od pera i misli, za to vrijeme široke kulture, trgovini vješti, umjetnošću obdareni, pregalaštvom i vizionarstvom nagrađeni, Maksim i Bekica, osnovali su 1881. godine Društvo nikšićke čitaonice.

Maksim Šobajić bio je pjesnik, hroničar, arheolog amater i sakupljač narodnih umotvorina. Važio je za pjesnika “ istinitijeg i boljeg od boljih”, a on je žalio što se u opisu događaja držao istorijskih činjenica i to mu je umanjilo „pjesničku fantaziju za ljepši ures i nakit pjesama”.

Maksim sa suprugom Savkom

U knjizi “Moje doba”, koju je, nakon Maksimove smrti, objavio njegov sinovac Petar opisao je istoriju porodice Šobajić.

Boško – Bekica bio je aktivan kulturni i društveno-politički radnik, predsjednik Društva nikšićke čitaonice, jedan od pokretača Dobrovoljnog pozorišnog društva, saradnik u listovima Nevesinje i Onogošt, dramski pisac, glumac, reditelj, “odistinski anticipator modernog građanskog senzibiliteta i progresivnih socijalnih promjena u evropskom duhu.”

Bekica i njegova supruga Neda

Još 1892. godine nikšićki diletanti izveli su u Šobajićevoj režiji Gogoljevog Revizora “u veličanstvenoj areni trebješke glavice”, a 1900. godine njegovu dramu “Opsada Nikšića”, jedinu sačuvanu (objavljena u Dubrovniku 1912). Rukopisi njegovih drama Kralj Vukašin po narodnim pjesmama i Nikac od Rovina zagubljeni su, a autor je knjige “Odzivi prijatnih uspomena”. Boško Bekica je za doprinos kulturi Nikšića odlikovan Krstom IV reda Danilova ordena.

Simo Šobajić bio je političar, narodni poslanik, jedan od osnivača Zanatlijsko-radničkog udruženja i pozorišnog društva, osnivač i urednik “Narodne misli”, publicista, pjesnik i pripovijedač. Napisao je studiju iz oblasti psihokarakterologije “Crnogorci” (1910.) i zbirku pripovjedaka “Iz kršnog zavičaja” (1912.). Jedna ulica u Nikšiću nosi ime Sima Šobajića.

Simo Šobajić

Branko je bio privrednik (podigao je pržnicu za ječam, strugaru i parni mlin), trgovac i umjetnik. Prvi je nikšićki fotograf, autor najstarije dopisnice-razglednice Nikšića iz 1900. godine. Te godine knjaz Nikola odlikovao ga je medaljom za revnost za izradu tablo-kvadra za vrijeme osveštavanja Saborne crkve.

Branko Šobajić

Branko je bio vlasnik prvog bioskopa u Nikšiću u prizemlju svoje lijepe kuće, a u ulici zvanoj Pivarska Šobajić je adaptirao za bioskopske predstave jednu od prostorija. Kao potpredsjednik pjevačkog društva Zahumlje osnovao je tamburaški zbor, a u Zanatlijskom društvu pleh muziku. Svirao je na violini, flauti i drugim instrumentima i prvi je pokrenuo koncerte i balove u Nikšiću.

Ilija Šobajić jedan je od najobrazovanijih crnogorskih akademskih slikara, crtača, grafičara, primijenjenih umjetnika i pedagoga. Školovan je u duhu akademskog realizma. Završio je, kao stipendista Knjaževine Crne Gore, Državnu akademiju likovnih umjetnosti u Beču i Veliku školu lijepih umjetnosti u Parizu. Bio je kreator nacrta prvog crnogorskog novca – perpera, u apoenima od 1 i 5 koji su izrađeni u srebru 1909. godine. Po njegovom nacrtu rađene su i emisije srebrnog i zlatnog novca iz 1910. godine.

Ilustrovao je ciklus crnogorskih jubilarnih poštanskih maraka 1910. godine kao i ostale emisije od 1907. do 1913. godine. Za zasluge u radu i usluge ukazane crnogorskom narodu, odlikovan je Danilovim ordenom V stepena 1906. I Danilovim ordenom IV stepena 1914. godine.

Ilija Šobajić

Najveći dio njegovog crtačkog umijeća, oko 300 radova, prikazan je na velikoj samostalnoj izložbi u Beogradu 1926. godine. Galerija u Nikšiću, gradu koji posjeduje lični fond Šobajića i dio njegovog likovnog stvaralaštva, nosi njegovo ime.

Priča o Šobajićima-kreatorima urbane poetike Nikšiča krajem 19. i početkom 20. vijeka završava se djelom Petra Šobajića antropogeografa, etnologa i etnografa. Proučavao je etnogenezu dinarskih plemena i njihovu istoriju i ostavio za proučavanje prošlosti Nikšića dragocjenu materiju u knjizi Nikšić-Onogošt iz 1938. godine.

Petar Šobajić

Nakon ekonomske krize i finansijskog kraha 1929. porodica Šobajić počinje nove priče po zahtjevu i u maniru vremena. Te priče su manje nikšićke a opet su stvarane na temeljima koje su krajem 19. vijeka izgrdili u Nikšiću njihovi preci i ti znakovi prepoznatljivi su u postojećoj kulturi.

Jer, kako je zapisao arhitekta i filozof Bogdan Bogdanović upravo je temeljno iskustvo prostora “ono iz čega kreće potraga za otkrivanjem istoga u drugome. A signali grada pomoću kojih prepoznajemo specifikum pojedinačnog gradskog entiteta jesu njegova arhitektura, javni prostori ulice i trgove, prepoznatljive osobenosti, umjetnička ostvarenja u riječi, slici, muzici”.

Sonja Vujadinović

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Gojko
Gost
Gojko

Dobar članak, loši komentari.Ne mogu se, izgleda, bez pljuvanja usta otvoriti, ni rečenica sastaviti. A svi se dobru nadaju, mržnjom ljubav dokazujući…

Zoran
Gost
Zoran

Prica o znamenitim niksicanima.

Lelek
Gost
Lelek

No shit sherlock!

Zetatrans
Gost
Zetatrans

Uce li djeca kod nas sto o ovim ljudima.lijepa prica i ovakvih ima jos mnogo,ne znam zasto se tako rijetko pise o ovakvim ljudima.mozda zato sto ovdje ima desetak komentara,a sto je rekao dacic 300 pa se valjda smatra da nije interesantno i vazno.

Fjodor
Gost
Fjodor

A Milos , kad je stigao iz Parizs, osuo po CG, i eno ga na Toplivonom vencu u ateljeu iz snova.

@@@
Gost
@@@

Nikšić je uvjek bio crnogorski izvor iluzije i najljepša dopire iz pera, boja i nota, jer ,,U svijetu bez iluzija čovjek je stranac”. Odličan članak o ljudima vrijednim pomena.

Tivat
Gost
Tivat

Pa sto dolazite kod nas u Tivat svi onda ?

Niksicanin
Gost
Niksicanin

Zbog takvih razmisljanja smo ovdje gdje smo, a ne gdje bismo mogli biti…

Primorje
Gost
Primorje

Nije vala Niksicaninu! Nego uglavnom imate taj tvrdi Brdjanski temperament i karakter, pa bi da popa učite da bude pop! Seljackim i nadmenim ponasanjem kvarite primorje. Do vas je da se prilagodite i naučite nešto od mjestana.

Rušović
Gost
Rušović

Nije lijepo generalizovat. Mislim čak da bi vas oplemenilo da vam sugrađanke budu osobe poput one tri plemenite nikšićanke koje su nepoznatim ljudima donirale, dvije od njih bubrege, a jedna kuću. Nije ni to slučajno da su takve osobe iz tog kraja.

Primorje
Gost
Primorje

Rusovicu ne generalizujem ali je velika VELIKA vecina takva, pa tako da se neki prosjek moze uzeti. Ima tih primjera po Boki koliko oces, i nemam ja posebno zamjerku Niksicanima, cak smatram da smo najslicnijeg mentaliteta, ali!!

Neko se igra
Gost
Neko se igra

U citavoj Boki sve kad se skupi zajedno nije bilo znamenitih ljudi koliko u porodici Sobajic. Toliko o vasoj kulturi i potrebi da se neko prilagodi rijetko cudnom vasaru tastine i malogradjanstini koju njegujete. Bokelji su rijetko neempatican narod sa manjkom potrebe za razvijanjem bilo cega stto doprinosi siroj masi. Gomila ljudi iz Niksica u Boki, sa blago receno cudnim… Više »

Primorje
Gost
Primorje

E, nemas pojma sta pricas… Nemoj da ti nabrajam znamenite licnosti Boke za koje nikad nisi cuo! Samo cu ti reci da u jednom HN 87 kulturno-istoriskih spomenika od 300 i nesto u CG. Neempaticni? Au kako ti lupas… Manjak potrebe za razvijanjem? ahahhaha au kako ti lupas u sve 16… Ne mozemo vala od vas i Podgoricana, sve ponesoste… Više »

Weknd
Gost
Weknd

A ti si iz Tivta kao sto sam ja iz Pariza.

Send this to a friend