Kultura

Kinematografija bez finansijske podrške ne može da živi

Gost posljednje tribine u okviru Podgorica film festivala bio je proslavljeni reditelj Veljko Bulajić koji je govorio o svom novom filmu “Bijeg do mora”. Pored njega, o filmu ali i kinematografiji govorio je i producent filma Tomislav Žaja.

“Bijeg do mora” je ljubavno – ratna drama, koja prati život i sudbinu troje glavnih junaka u dramatičnim okolnostima Drugog svjetskog rata, koje je Bulajić povezao sa sadašnjim vremenom. Scene su se snimale u Hrvatskoj ali i u Crnoj Gori.

Bulajić je kazao da je snimanje trajalo 40 dana, te da bi film trebalo da bude završen do kraja godine, a da je međunarodna premijera planirana na Berlinskom festivalu.

“Imao sam fantastično dobru ekipu koja je radila na filmu. Glume najpoznatiji hrvatski i crnogorski glumci. Jako sam zadovoljan filmom, ali je “Bijeg do mora” bio prilično težak za režiju jer se radnja događa za vrijeme Drugog svjetskog rata i danas. Znate, dramaturški je vrlo složen i bilo je teško napraviti film koji gledalac može da prati od starta”.

Bulajić je istakao da ni jedan autor nikada ne može da da odgovor kakav će film biti, ali je on u jedno siguran – film je onakav kakav je želio da bude.

Upitan da pojasni koliko se “Bijeg do mora” razlikuje od svega što je do sada radio, Bulajić je pojasnio da se svaki autor cijelog života trudi da napravi drugačije ostvarenje koje je novije i svježije.

Upravo tako je i začeta ideja da se uradi “Bijeg do mora”.

Producent filma Tomislav Žaja kazao je da je scenario filma drugačiji od većine Bulajićevih filmova. Pojasnio je da scenariji obično imaju od 90 do 100 stranica, a “Bijeg do mora” imao je 40 stranica.

“80 odsto scenarija je akcija, a 20 odsto dijalog što je dosta neobično. To je film gdje vam slika govori sve, odnosi među likovima su potpuno jasni iz onoga što se događa u kadru. Ali ovaj film nije ni akcioni niti ratni. To je prije svega jedan ljubavni film, melodrama. Produkcijski relativno zahtjevan ali ni malo usporediv sa Veljkovim pređašnjim filmovima koji su produkcijski bili veliki filmovi. Ovo je jedna intimna priča, drugačija nego što su ljudi navikli od Veljka Bulajića”.

Upitan da prokomentariše Podgorica film festival, Bulajić je kazao da je sa radošću čuo vijest da se organizuje filmski festival u Podgorici, jer je Podgorici potreban takav događaj.

“Sam festival kao ideja je odličan jer okuplja ljude u Podgorici, jer će se ideje širiti i primati, što je upravo funkcija festivala. Iskreno ovo je jedan fini iskorak prema svijetu, jer sjutra Podgorica film festival može da bude kvalitetan međunarodni festival”.

Bulajić se osvrnuo i na crnogorsku kinematografiju za koju je kazao da je u velikom napretku, i da je za njega crnogorski dokumentarni film daleko najsadržajniji i najinteresantniji. Dodao je da je jako dobro što se javlja sve veći broj žena rediteljki u crnogorskoj kinematografiji, i da je to dokaz da crnogorska kinematografija postaje evropska. Međutim, Bulajić ističe da kinematografija bez finansijske i organizacione podrške ne može da živi.

“Ne bi loše bilo kada bi vlada Crne Gore investirala u izgradnju jednog velikog filmskog studija, koji bi prikupljao sve one koji traže pejzaže koji se mogu naći u Crnoj Gori. To bi značilo investiranje u nešto što može donijeti sredstva. Zamislite sjutra američku kinematografiju koja zna da postoji jedan filmski studio u ovom dijelu Evrope koji može da da sve tehničke usluge. Ali je za to potrebna finansijska podrška jer bez podrške kinematografije nema”.

Istog stava je i Žaja koji je naglasio da je važno što je u Crnoj Gori počeo da funkcioniše Filmski centar, jer on garantuje nezavisnost autorskog izraza, mišljenja a i finansiranja. To znači snimanje filmova u Crnoj Gori ali i ulazak stranog kapitala kroz kinematografiju.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
profesor L
Gost
profesor L

Bez finansijske podrške ne može da živi ni zdravstvo i pomoć ugroženima . Oćemo li uzimati od zdravstva i socijale da snimamo beznačajne filmove ? Jadno .

Send this to a friend