Kultura je DNK svakoga društva, a za napredak neophodno učiti iz grešaka

Kultura je DNK svakog društva i ako se ona odstrani društvo prestaje da postoji, osnovni zadatak je učiniti sve da crnogorski jezik, književnost, kultura ne budu predmet predrasuda, podsmijeha, a prvi korak je izvući zaključke iz onoga što se dogodilo i shvatiti u čemu se griješilo. To je saopšteno na tribini „Kultura…sljedeći korak?“, koju je organizovala Građanska iniscijativa (GI) „21. maj“.

Filmski reditelj i član Savjeta i Koordinacionog odbora GI „21. maj“, Branko Baletić, komentarišući odluku da na Filmskom festivalu na Žabljaku ne bude prikazan film „Quo Vadis, Aida“, istakao je da je jedna od rečenica onih koji su zabranili prikazivanje filma da ima mnogo turista iz Republike Srpske „pa bi to moglo da povrijedi njih“.

„Ljudi, njima bi taj film najviše koristio. To je njihova drama, drama ljudi koji žive pored njih, drama kroz koju su zajedno prošli. Ko je taj koji zabranjuje suočavanje sa filmom? Ko su ti ljudi, sakriveni iza partija? To samo potvrđuje jednu stvar, a to je da je pamet stigla iz centrale partije, a prije toga je preporučeno stigla 400 i nešto kilometara udaljeno od Žabljaka. Ako neko misli da je priča o „srpskom svetu“ samo floskula-nije, evo je na djelu“, istakao je Baletić.

Poručio je da se glas javnosti mora čuti i da će insistirati na imenima onih koji su tražili da se zabrani prikazivanje filma.

„Ovdje je riječ o pedagogiji mržnje. Organizatori su prihvatili jednu vrstu, navodno, srednjeg rješenja- da se to prikaže online. Ja online definišem jednostavno- jeste, a nije. Neko će, možda, pogledati taj film, ali druga je stvar kad sjedite u sali, ili u slobodnom fantastičnom prostoru kao što je Crno jezero sa ljudima koji žive i dišu pored vas i kad se suočite sa slikom, tonom, sa nečijom sudbinom“, kazao je Baletić.

Istakao je da je važno izvući zaključke iz onoga što se dogodilo i pokušati anticipirati šta raditi.

„O sadašnjoj četvorostrukoj ministarki treba se govoriti kao o nekome ko ne radi dobro svoj posao. Moramo krenuti od toga. Eksperiment sa četvorostrukim ministarstvom pokazuje ukupni diletantski domet. Kome je moglo pasti na um da spoji ta četiri ministarstva, a druga gora stvar je kome je moglo pasti na pamet da može da obavlja takvu funkciju? Ministarstvo kulture mora biti samo Ministarstvo kulture i to mora preuzeti neko ko je kompetentan i ko ima i menadžerske sposobnosti“, pojasnio je Baletić.

Istakao je da se Crna Gora, ipak, srela sa sobom 30. avgusta.

„Mi smo se doduše silom sudarili sa stvarnošću. Naš problem će trajati sve dok se Srbija ne suoči sa realnošću, dok se naša draga Srbija ne suoči sama sa sobom. Mi moramo kreirati svoj život, moramo kreirati svoju kulturu i prosvjetu. Plaćamo ceh politike koju smo vodili“, smatra Baletić.

Knjževnik, Đorđe Šćepović, istakao je da je važno učiti na greškama iz prethodnog perioda i da je u prethodnom periodu premalo urađeno po pitanju jačanja institucija, kulture i nauke.

„Poražavajuće je da je ovakva ministarka prosvjete, nauke, kultute i sporta za vrijeme prethodnog režima uživala sve privilegije, koje su ljudi, koje ona danas naziva proizvodom nekakvog inžinjeringa, mogli samo da sanjaju. Mantra o ugroženosti Srba u prethodnom periodu je bajka. Ne znam ko može više da povjeruje u te priče. Ovi ljudi su preuzeli vlast u Crnoj Gori sa jednim jedinim ciljem- da se satre i sprži crnogorskmo biće i kulturno i nacionalno i svako drugo i da se uspostavi potpuno novi sistem u kojem bi Ratko Mladić bio heroj, Draža Mihailović antifašista, ulice bi se nazivale po takvim opskurnim likovima i presuđenim ratnim zločincima“, objasnio je Šćepović.

Istakao je da se Crnogorka akademija nauka i umjetnosti apsolutno nije oglasila ni po jednom pitanju koje se postavilo od 30. avgusta.

„Nisu sami. Tu su mnogi crnogorski pisci, slikari, muzičari, koji se, iz nekog razloga, njima znanog, mire sa situacijom u kojoj smo se našli. Primarni zadatak je da učinimo sve da crnogorski jezik, crnogorska književnost ne budu predmet predrasuda, podsmijeha i to najčešće od ljudi koji sa kulturom nemaju nikakve dodirne tačke, koji o crnogorskom jeziku i književnosti ne znaju ništa, već su svoje intelektualno biće formirali na tabloidima i medijskim harangama koje nam stižu iz susjedne, navodno, bratske zemlje“, rekao je Šćepović.

Potrebno je, kako smatra, pozabaviti se ljudima i institucijama koje su od samog osnivanja činile sve na štetu Crne Gore, „a za vrijeme bivše vlasti su uživali status povlašćenih“.

„Takvi ljudi čine sve da Crne Gore ne bude, da Crna Gora bude nekakva kolonija „srpskog sveta“, a dobar dio građana Crne Gore, što je poražavajuće, nema nikakav problem sa tim niti ima potrebu da se bori protiv toga. Sljedeći korak ćemo napraviti tek onda kada se vratimo na sve što nam se dešavalo i kada shvatimo u čemu smo pogriješili i da ne dozvolimo da se nikada stvori mogućnost za ponavljanje istih ili sličnih grešaka“, rekao je Šćepović.

Ocijenio je da „mi u Crnoj Gori ne živimo kulturu, a nisam siguran ni da smo je živjeli ranije“.

Dizajnerka i članica Savjeta i Koordinacionog odbora GI „21. maj“, Tijana Todorović, istakla je da je kultura DNK svakog društva i ako se kultura odstani iz nekog društva ono prestaje da postoji.

„Dok god neka država ima svoju kulturu, ona ima i svoje granice i svoj suverenitet, svoj DNK koji se prenosi sa generacije na generaciju. U Crnoj Gori veliki je problem što je crnogorska kultura marginalizovana, a za to smo mi krivi. Mi ne bismo danas bili u situaciji u kojoj smo da smo ranije vodili računa o kulturi i institucijama i da se kultura približila našem stanovništvu“, poručila je Todorović.

Smatra da većina građana nije imala dodir sa kulturom, nisu kontrolisani udžebnici i, kako je dodala, porasle su generacije koje su naučene da crnogorska kultura nije važna, da crnogorska nacija ne postoji.

„Ljudi koji su pokušavali da urade nešto u kulturi uvijek su bili sklonjeni sa strane, pod onom čuvenom rečenicom- pusti, ne talasaj, nije vrijeme. Vrijeme je odavno prošlo, jer ovi ljudi koji danas čine vlast su proizvod tog vremena i mi ne možemo do kraja njih da krivimo. Moramo da krivimo sebe, jer smo dozvolili da nas neko drugi uči o tome koliko smo mi nevažni. Da smo toliko nevažni zar bi toliko bilo pohlepe oko našeg jezika, pisaca, slikara, kulturnih spomenika“, upitala je Todorović.

To što neko govori da istorija nije važna i da je potrebno okrenuti se budućnosti, kako smatra, nema nikakvog smisla.

„Mene je sramota da dijelim prostora sa takvim ljudima, jer moramo da znamo ko smo i šta smo da bi napravili sljedeći korak. Dok god nemamo institucije ne možemo da očekujemo da imamo bilo kakvu bolju situaciju. Danas nam politiku kroje kupljene, plagirane diplome i to su fakti, a naša javnost i dalje to prihvata“, kazala je Todorović.

Na tribini je otvoreno i pitanje o rektoru Univerziteta Crne Gore Vladimiru Božoviću, a Baletić je kazao da za takve slučajeve „nemamo pravo da optužujemo ni srpski ni neki drugi svijet, jer to smo mi i to je samo dokaz da nismo postavili temeljne institucije“.

Istakao je da iza svake odluke stoje pojedinci sa konkretnim imenom i prezimenom čija odgovornost mora biti jasno prepoznata.