Moramo učiniti sve da Kotor ostane na listi svjetske baštine

Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora jedno je od 1052 kulturna dobra koja se nalaze na listi svjetske baštine UNESCO, a tek jedno od 35 slične kategorije. Zbog unikatne mješavine različitih kulturnih uticaja i jedinstvenog nasljeđa, Kotor je još 1979. godine upisan na Listu svjetske prirodne i kulturno-istorijske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Ipak, na posljednjem zasjedanju UNESCO Komiteta u Istanbulu 2016. godine, međunarodna organizacija uputila je opomene Crnoj Gori, i donijela odluku kojom se od zemlje članice zahtijeva preduzimanje konkretnih radnji u cilju njegove zaštite i očuvanja. U suprotnom, Kotor bi mogao biti izbrisan sa liste.

U razgovoru za Vikend novine, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović govori o situaciji u Kotoru i objašnjava koji koraci moraju biti napravljeni.

KONKRETNI ZAHTJEVI

„Tema koja je proteklih mjeseci bila u fokusu medijske pažnje u Crnoj Gori i koja ne jenjava je status i zaštita svjetskog Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Intenziviranje interesovanja medija i javnosti za ova pitanja uslijedilo je nakon posljednjeg zasijedanja UNESCO Komiteta u Istanbulu, u julu 2016. godine, kada je u kontekstu razmatranja stanja u svjetskom Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora donešena određena odluka, sa nizom zahtjeva prema zemlji članici. Ova tema je u vidu UNESCO preporuka bila i u zaključcima/odlukama na prethodnom zasijedanju UNESCO Komiteta u Dohi, 2014. godine. Dakle, sada je stepen interesovanja podignut na viši nivo i konkretizovan određenim zahtjevima prema Crnoj Gori. Na zemlji članici je koliko će se odgovorno odnositi spram UNESCO zahtjeva”, kaže Miranović.

Na pitanje zbog čega se dozvolilo da se dođe do ove situacije, ona ističe da svako razvojno doba u istoriji čovječanstva nosi sobom određene rizike, prijetnje, ali i šanse, te da su u 21. vijeku izazovi i mogućnosti dostigli maksimalnu disperziju u svemu, osim u slobodnom prostoru za gradnju, zaštitu i očuvanje zaštićenog.

NEKONTROLISANA GRADNJA

„Izbalansirano se razvijati, s dominantnom održivom komponentom, najveći je izazov sadašnjeg trenutka kada je u pitanju očuvanje, unapređenje i održivo korišćenje kulturne baštine i kulturnih dobara Crne Gore, a posebno onih sa UNESCO prefiksom. Konkretne primjedbe UNESCO-a odnose se na nekontrolisanu gradnju u svjetskom području, koja je intenzivirana posljednjih godina. U tom kontekstu UNESCO zahtjeva od zemlje članice preduzimanje konkretnih radnji u cilju njegove zaštite i očuvanja”, ističe direktorica Uprave.

U cilju zaštite Područja Kotora država je već preduzela niz procesa i radnji. Ipak, kako smatra Miranović, „nijesu svi nadležni subjekti u njihovom sprovođenju pokazali operativnost na djelu”.

AKCIONI PLAN VLADE

„Pored institucionalne zaštite Uprave za zaštitu kulturnih dobara Područne jedinice u Kotoru, Vlada je prije godinu dana oformila Savjet za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, čiji je predsjednik gradonačelnik Kotora (upravo zbog važnosti i značaja djelatnosti i zaduženja Savjeta). Takođe, UNESCO područjem Kotora bavi se i Nacionalna komisija za saradnju sa UNESCO, ali i opštinski Sekretarijat za baštinu. Dakle, da bi se područje adekvatno štitilo i održivo razvijalo neophodna je sinergetska, koherentna djelotvornost svih relevantnih subjekata. Jedan subjekat ne može ništa sam učiniti. Postoji set mjera i prijedloga u cilju prevazilaženja date situacije. U njihovom implemetiranju prepoznati su ključni subjekti Opština Kotor, Savjet za upravljanje Područjem Kotora, Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstvo održivog razvoja i turizma. U tom cilju Vlada Crne Gore je na sjednici od 2. februara ove godine donijela Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora, a koje su usvojene u Istanbulu na 40. zasijedanju UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu, u julu 2016. godine”, objašnjava Miranović.

SVEOBUHVATNE INTERVENCIJE

Akcionim planom predviđene su konkretne radnje u cilju zaštite i očuvanja područja, napominje ona.

„Prije svega, Akcioni plan predviđa izradu sveobuhvatne procjene uticaja na svjetsko kulturno dobro, takozvane HIAe za najveći razvojni planski dokument opštine Prostorno urbanistički plan Kotora. Paralelno sa ovim procesom, odvijaće se i druge aktivnosti u cilju zaštite, radionica za izradu dokumenta HIA, kako bi se domicilni eksperti iz baštine dodatno edukovali i bili spremni realizovati date procjene, izrada manjih procjena za pojedinačne investicione projekte i slično. Sveobuhvatna HIA će pokazati koje razvojne projekte je moguće realizalizovati u području u kontekstu njegove zaštite, očuvanja i unaprijeđenja, a takođe i pokazati koji planirani, započeti, realizovani projekti i investicije ga ugrožavaju”, ističe ona.

U cijelom procesu u punom smislu svoju primjenu morao bi naći i termin „održivi razvoj”, ističe direktorica Uprave.

„Zaštita i očuvanje područja se ne realizuju samo konzervacijom, već i usmjerenim, adekvatnim intervencijama u prostoru. Takođe, usvajanje Nacrta prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore (PPPNOP), kao i Prostornog urbanističkog plana Kotora, a u njihovom kontestu i odgovarajućih studija zaštite kulturnih dobara, dodatni su mehanizmi zaštite i razvoja. Nadalje, izrada i implementiranje sanacionih planova za prepoznate ‘neuralgične tačke’ područja i slično. Noseći dokument za adekvatno upravljanje, a time i zaštitu područja je Menadžment plan. Menadžmet planovi su obavezujući, strateški, razvojni dokumenti za UNESCO kulturna dobra ili dobra koja se nominuju za UNESCO status. U njihovoj realizaciji ‘in situ’ prepliću se različiti interesi, koji su do sada, očigledno bili nadmoćniji od interesa za adekvatnim upravljanjem, razvojem, zaštitom i očuvanjem. Evaluacioni procesi primjene Menadžment plana, godišnji izvještaji, revizije, sve su to podsticajne, kontrolne alatke i mehanizmi za adekvatnu implementaciju ovakvog strateškog dokumenta. Međutim, nema njihove vizibilne i suštinske primjene na terenu. Da bi se Menadžmet plan u kontinuitetu adekvatno realizovao potrebno je da se svi činioci koji ga integrišu sinhrono artikulišu, odnosno, da subjekti koji ga sprovode budu operativni i međusobno kvalitetno koordinirani. Međutim, u praksi nije takva situacija”, kaže Miranović dodaje da je najznačajniji mehanizam zaštite područja „do-sezanje neophodnog nivoa pojedinačne i kolektivne osvije-šćenosti o potrebi zaštite i očuvanja najznačajnijeg, svjetskog kulturnog dobra Crne Gore”.

Ona na kraju podsjeća da UNESCO svoje smjernice, preporuke i zahtjeve prema zemlji članici u odnosu na Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora donosi u kontinuitetu, na zasjedanjima nadležnog Komiteta.

„Shodno njihovom im-plementi-ranju ‘in situ’, UNESCO će i ubuduće donositi odluke o postupanjima u odnosu na svjetsko Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora. Ta-kođe, vrlo relevantan činilac u prosuđivanju budućih postupanja predstavljaće, sa naše strane, dostavljeni Izvještaj o stanju svjetskog Prirodnog i kultur-no-istorijskog područja Kotora, u decembru 2017. godine , L kao i Izvještaj o sprovedenim mjerama iz pomenutog AkciJH onog plana. Dakle, sve zavisi od nas”, zaključila je Miranović.

Prebacivanje odgovornosti s jednih na druge ne vodi nikuda

“Prebacivanje odgovornosti za učinjeno/neučinjeno s jednih na druge, zaklanjanje iza nenadležnosti, raznorazne prećutne saglasnosti, neblagovremeno zakonsko odgovaranje na zahtjeve, nesprovođenje inspekcijskih nadzora, a potom i radnji koje ti nadzori, prijave i slično produkuju, problemi su koje sistemski, sinhrono, međuresorno i intersektorski moramo prevazići, kako bi se efektuirala adekvatna zaštita i održivi razvoj područja”, smatra Miranović