Monografija „Slobodan Kojić Skulptura” predstavljena je preksinoć u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. O knjizi su govorili autori monografije Sava Stepanov, Svetlana Mladenov i Aleksandar Čilikov. Izdavač monografije je Centar savremene umjetnosti Crne Gore.
Edukacija
Slobodan Kojić, umjetnik iz Vojvodine, izlagao je krajem prošle godine u Dvorcu Petrovića zajedno sa suprugom, sinom i ćerkom, umjetnicima takođe. Tokom dugogodišnjeg rada na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, Kojić je stekao status redovnog profesora.
Aleksandar Čilikov se osvrnuo na njegov pedagoški rad.
– Kada mi je kolega Nenad Šoškić kazao da će izložbu Slobodana Kojića pratiti monografija, jedna od mojih prvih pomisli bila je: ,,Evo, mi u Crnoj Gori krenuli smo da ukazujemo onu pažnju koju moramo i da vraćamo onaj dug Slobodanu Kojiću za sve što je uradio za crnogorsku prosvjetu, kada je u pitanju edukacija umjetnika likovnog profila. Sve ono što je radio na FLU na Cetinju dragocjeno je i zbog toga što smo mi takvog kadra malo imali, kazao je Čilikov.
Prema njegovim riječima, Slobodan Kojić je imao nevjerovatan autoritet kod studentske populacije.
– Ovom prilikom apelujem, iniciram i predlažem Fakultetu likovnih umjetnosti da Univerzitetu Crne Gore uputi predlog da se Slobodanu Kojiću dodijeli počasni doktorat. Takav status dobio je Mile Grozdanić, podsjetio je Čilikov.
Sava Stepanov je istakao da je veoma zadovoljan što je učestvovao u izradi monografije, jer je Slobodan Kojić umjetnik koji je to zaslužio.
– Slobodanovi počeci imali su dva kraka. Jedan je bio bavljenje spomeničkom skulpturom, kada je napravio nekoliko memorijalnih skulptura u Kikindi i okolnim mjestima. Drugi krak, koji je sedamdesetih godina postojao u njegovoj umjetnosti i koji će se kasnije pretvoriti u generalnu liniju njegove skulpture, je bavljenje terakotnom skulpturom, kazao je Stepanov.
Stepanov je ocijenio da je pojavljivanje ove monografije izuzetno važno jer će se na taj način sačuvati jedan opus, za koji Stepanov smatra da će još dugo djelovati i da će u nekim budućim vremenima mnogo značiti u jednom odnosu umjetnosti i društva.
,,Terra“
Slobodan Kojić je 1982. godine osnovao Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti velikog formata ,,Terra“ u Kikindi, koji vodi i danas. Svetlana Mladenov osvrnula se na taj, kako je istakla, najvažniji projekat Slobodana Kojića.
– ,,Terra“ je postala brend Kikinde. Od početka do danas otvorena je prema mladim ljudima, svi studenti akademija sa ovih naših prostora, pa i iz regiona, boravili su tamo i to je jako važno. Tu su se gradile mnoge generacije danas cijenjenih umjetnika, kazala je Mladenov.
Prema njenim riječima, Slobodan Kojić je dugo razmišljao o osnivanju Muzeja ,,Terra“ kako bi se sačuvao bogat umjetnički materijal.
– I mada se činilo da je najrealnije da se prostor za muzej dobije u krugu Pogona 2, te je već bio i sačinjen projekat gradnje novog objekta, dogodio se novi obrt 2011. godine kada opština Kikinda ulazi u posjed stare kasarne, vojnog građevinskog objekta sastavljenog iz više cjelina i donosi odluku da ga preda na korišćenje ,,Terri“, a za potrebe Muzeja i Akademije „Terra“. Tako započinje realizacija projekta Muzej „Terra“ koji se odvija u etapama, shodno prilivu finansijskih sredstava, podsjetila je Mladenov.
Slobodan Kojić zahvalio je svima koji su učestvovali u izradi monografije.
– Volio bih da se saradnja Cetinja i Kikinde nastavi. Biće puno realnih šansi da se to dogodi, jer već ove jeseni, u saradnji sa novosadskom umjetničkom akademijom, treba da startujemo u Kikindi sa specijalizacijom na temu terakota velikih dimenzija, kazao je Kojić.
