Otvaranjem izložbe Viktora Vazarelija „Magični svijet“ u Dvorcu kralja Nikole, započet je i likovni program 30. Barskog ljetopisa. Ova izložba organizovana je u saradnji sa Ambasadom Mađarske i Ministarstvom kulture Crne Gore.
Vazarelijeva postavka koja je u vlasništvu kolekcionarke Keti Čepeji iz Mađarske u Bar je stigla nakon Cetinja. Posjetioci će moći da je obiđu do 5. jula, nakon čega će biti izmještena u Podgoricu.
“Vazarelijevo djelo oda je vidljivom i nevidljivom, mnogolikom u 20. vijeku. Svjedok je prelamanja ideja jednog neobičnog i zanesenog doba. Vazareli redukuje oblik efektom neprikazanog i na taj način postiže utisak pokreta cjeline i njenih skrivenih pulsirajućih svjetova”, kazao je selektor likovnog programa Ljetopisa, Milun Lutovac.
Nakon selektora prisutnima se obratio i ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Kristijan Poša, koji je kazao da ova izložba predstavlja još jedan korak unaprijed u odnosima u inače odličnim i bilateralnim odnosima Mađarske i Crne Gore, ne samo u političkom ili ekonomskom smislu, već i u oblasti kulturne saradnje. Izložbu je otvorio predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić.
Viktor Vazareli, čijoj se umjetničkoj zaostavštini izložbom u Baru odaje počast, jedan je od najznačajnijih umjetnika 20. vijeka. Poznat je kao lider umjetničke grane „op-art“. Vazarelijeva istraživanja, ideje i inovacije sa korišćenjem boja i oblika su, prema riječima kritike, stvorile ovu novu granu umjetnosti. Dugogodišnjim predanim radom stvorio je „plastičnu azbuku” i omogućio stvaranje umjetničkih radova u neograničenim varijacijama.
Kolekcionarka Keti Čepeji već dvadeset godina istrajava u misiji širenja Vazarelijevih umjetničkih ideja, tako što upravo na ovaj način omogućava publici širom svijeta da vidi njegove radove. Ona i njen suprug, Tibor Čepeji, bili su prijatelji umjetnika i odmah nakon njegove smrti preuzeli su radove i, na neki način, nastavili njegov rad.
“Vazareli je ostavio veliku zaostavštinu za mlade ljude svoga vremena, ali i za buduće generacije. I ovo je baš dobra prilika da i nakon njegove smrti ispoštujemo to stvaralaštvo. Njegova umjetnost imala je za cilj, ne da prikaže kako izgleda jedan čovjek, već da svojim bojama, formama i oblicima stvori „umjetnost svih“, tj. ostvari koncepciju zajedništva”, kazala je za medije kolekcionarka Čepeji.
