Predstava „Kučka“ biće premijerno izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom 28. aprila u 20 sati, a reprizno igranje je dan kasnije, 29. aprila.
Nakon internacionalnog proboja komada Dokle pogled seže, jedan od vodećih evropskih reditelja Arpad Šiling, opet režira u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Iza intrigantnog naslova krije se priča o muškarcima, o tome da ih određuju odnosi sa ženama u njihovim životima. Šiling je na scenu postavio porodične priče i pitanj, zašto ne možemo živjeti srećno jedni sa drugima? Iako bi porodica trebalo da bude utočište, neki je ne žele, a neki, opterećeni frustracijama, ne razumiju njene izazove, naročito u vremenu kada je pozicija žene promijenjena jer “Šta će muškarac učiniti sa testosteronom sada kada više ne mora ići da lovi po šumama? Šta sa tim da žena može raditi bilo koji posao baš kao muškarac i otvoreno reći da ne želi da rađa?” Ono što veže ovaj komad sa hit predstavom koja je obilježila prethodnu teatarsku godinu, jeste način Arpada Šilinga da uobliči tekst baziran na glumačkim improvizacijama, ovoga puta zajedno s Evom Zabežinski.
“Zbog ovoga je teško muškarcu i ženi da se upoznaju, da žive zajedno, da osnuju porodicu, jer se bojimo onog drugog. Iz tog razloga je veoma teško reći – u redu, želim da živim sa tobom jer te volim. Plašimo se jer smo frustrirani, a te frustracije nosimo iz porodice, od majki, sestara, braće, očeva. Za mene je bitna pozicija žene, interesantno je da je Lidija vođa ovog projekta, znamo da u istočno evropskom društvu nije uobičajeno da je žena vođa.
Najprije smo osmislili likove i situacije koje smo objasnili glumcima. Koristio sam improvizacije, ali mi je bio bitan ženski ugao Eve Zabežinski. Ovdje imamo striktnu dramaturgiju i psihološki je složenije u odnosu na našu prethodnu predstavu. Rekao sam glumcima da želim da idem dalje, da izgradim likove od početka do kraja i jaku dramaturgiju, imali smo ideju šta tačno želimo“, rekao je reditelj Arpad Šiling o procesu nastanka teksta.
“Drugi poziv Arpada Šilinga osjećam kao važan poziv na iskorak u umjetnosti i društvu. Poziv na iskonsko, iskreno, promišljeno, posvećeno, kreativno i hrabro razmišljanje. Poziv na ulazak u neophodnu temu današnjice, temu porodice i njenih najtananijih odnosa. Porodica je refleksija svih nas, naših sreća i nesreća, naših malih života i velikih očekivanja, naših snaga i nemoći. Kako da se sačuvamo svi zajedno?“, kazala je umjetnička direktorica Kraljevskog pozorišta Zetski dom o ponovnom dolasku Šilinga u teatar na Cetinju.
Centralna tema drame je uloga žene u društvu, što naravno podrazumijeva i preispitivanje uloge muškarca, a sve to na poligonu jedne zabačene željezničke stanice na kojoj Nada sama čeka voz. Njeno prisustvo snažno utiče na muškarce koji pristižu, izbijaju na površinu njihova dobra i loša iskustva sa ženama koja su i razlog zašto su postali baš takvi kakvi jesu.
“U ovom komadu vidimo i muškarce koji smatraju da ako ne mogu da izgrade odnos sa ženom, da je veoma lako možemo nazvati „kučkom“, jer ona ne igra njihovu igru. Ovakvo razmišljanje proističe iz loših iskustava i uspomena, ali ne samo sa ženama nego i sa muškarcima. Ovaj provokativan naslov navodi ljude da dođu i da razmišljaju o čemu se radi, da li je riječ o prostituciji, ali nije, riječ je o muškarcima koji se nalaze u nevolji i pokušavaju da izađu iz nje. Veoma je interesantno kako žena u predstavi pokušava da razumije njihove probleme. To je kao istraga u kojoj pokušava da sazna prošlost ovih muskaraca, njihove odnose sa ženama, drugim muškarcima, očevima“, pojasnio je reditelj Arpad Šiling.
“Žena u komadu je objekat svih naših problema, preko nje izražavamo zadovoljstva i nezadovoljstva, ali i nalazimo načine kako da izađemo iz tih frustracija. Fokus je na muškarcima preko žene. Porodično i tradicionalno prigrlili smo neke uloge, šta kome pripada, a živimo u vremenu kada žene ne žele te uloge koje smo im dodijelili, osnaženje žene dovelo je muškarca u frustrirajuću poziciju. Danas muškarcima treba mnogo više hrabrosti da priđu ženama“, rekao je glumac Stevan Radusinović.
“U našem genetskom kodu je zapisano da postoji jedna vrsta nepoštovanja, negodovanja, manjka podrške ili čak emotivnog, psihičkog i fizičkog ugrožavanja, da li majke u odnosu na sina, sina u odnosu na majku, ili možda je prisutno nezadovoljstvo majke sinovljevom ženom, negodovanje zbog same njene figure, zabadanje nosa u tuđe poslove. Tu je i taj konstantni nemir, griža savjesti i bol koji nosimo sa sobom. Ono što je bilo sjajno u ovom procesu što ponovo polaziš od sebe , ali koristiš i iskustva drugih ljudi, i od toga se napravila ova priča. Bolno je, postoji jedna konstantna težina u svemu tome, ali i neka katarza. I to me jako raduje“, kazala je glumica Nada Vukčević.
Predstava predstavlja putovanje kroz vrijeme i prostor. Nema scenografije, nema ukrasa. Samo su glumci na sceni, priče koje igraju i njihova muzika. Magiju rediteljskih zamisli igraju Nada Vukčević, Srđan Grahovac, Zoran Vujović, Stevan Radusinović i Vule Marković. Ni ovoga puta Šiling nije želio da muzika dolazi sa bilo kakvih nosača zvuka izvan same srži scene. Ona dolazi od ovih pet glumaca.
“Prvi put se susrijećem sa rediteljem koji je u svakom trenutku 10- 20 koraka ispred glumca, koji tako dobro umije da objasni dramsku situaciju, tako dobro ulazi u psihologiju samih karaktera. Svi smo tu, vjerujemo mu, pratimo ga i slušamo, mislim da ako ispoštujemo sve što je dogovoreno, napravićemo stvarno sjajnu predstavu“, kazao je glumac Vule Marković.
“Muzičke improvizacije ovoga puta postižu svojim glasom i različitim glasovnim efektima. Prošli smo jedan dug proces razvijajući predstavu, birajući teme, od starta smo počeli tragati za što karakterističnijim zvukom koji kvartet muških glasova može da proizvede od različitih šumova, usklika, uzvika, pa čak i daha, kreirajući jedinstvenu atmosferu. Mi ovdje pomjeramo granice onoga što je školski, klasičan pristup u kreiranju. Ovdje ima mjesta za svakog od njih pojedinačno da iznese ono što unikatno dolazi samo od njega“, podijelila je svoje jedinstveno iskustvo rada sa Šilingom kompozitorka Nina Perović.
Tim ove predstave, koja je već selektovana za Festival Drama, Ljubljana, u Slovenskom narodnom gledališču- 28. maja, čine i prevodilac sa mađarskog Kata Đarmati, asistent reditelja Mirko Radonjić, menadžer produkcije Ildiko Sagodi i organizator Nataša Božović. Ova produkcija Kraljevskog pozorišta Zetski dom podržana je od strane EU Creative Europe, u okviru projekta EU Collective plays!.
Ma.D.
