Kultura

Sačuvati Lubardin motiv bio je imperativ kreativne priče

“Djelo Petra Lubarde predstavlja univerzalnu vrijednost i nosi isto takve vrijednosno značenjske poruke. Kao takvo, neminovno provocira, intrigira, podstiče nova čitanja, kontekste i analize”, kaže istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović uoči premijernog predstavljanja modne linije naslovljene “Između dana i noći”, inspirisane djelima velikog crnogorskog slikara, u Modernoj galeriji u subotu od 20 sati.

NOVO ČITANJE KAPITALNIH DJELA

Projekat Anastazije Miranović jedan je od događaja kojima se obilježava jubilej 110 godina od rođenja Petra Lubarde, a na reviji, koja se organizuje u okviru Decembarske umjetničke scene, publika će biti u prilici da vidi dvadeset šest modela sa devetnaest reprodukcija Lubardinih slika, što znači da će neke od slika imati više primjenjivih kombinacija na modelima.

“U ovoj izazovnoj i vrlo zahtjevnoj kreativnoj priči imperativ je bio što više ‘sačuvati’ total Lubardinog slikanog motiva u koloritu vjernom originalnim djelima. Zbog toga se forma modela kreće u amplitudi krojeva od jednostavnih do prilično kompleksnih. Pritom, ne zaboravimo da su rađeni u svili, najsofisticiranijoj tekstilnoj teksturi. Pripremu i štampu na svili odradio je u Studio ‘Maruška’ u Srbiji, jer, nažalost u Crnoj Gori još ne postoju ova vrsta proizvodnje/usluge. Kao istoričarki umjetnosti bitno mi je bilo da se prezentuju neka od kapitalnih Lubardinih djela, tako da će publika biti u prilici da vidi npr. ‘Noć u Crnoj Gori’, ‘Između dana i noći’ po kojoj je naslovljen sam događaj, zatim ‘Jutro’, ‘Žetva’, ‘Čekanje’, ‘Industrijalizacija’ sa različitim tematikama iz različitih faza, u vremenskom rasponu od pedesetih do sredine sedamdesetih godina prošlog vijeka. Lubardinih tematski okvir prilično je razuđen epski, herojski, narodnooslobodilački, lirsko poetični, nezaboravni crnogorski pejzaži, zodijačko-animalistički itd. Nije bilo jednostavno odabrati koja će od Lubardinih slika biti na ovaj način predstavljene, što je umnogome bilo uslovljeno i dostupnošću samih radova, kao i adekvatnim foto materijalom koji je bio osnova kvalitetne štampe na tekstilu”, objašnjava Miranović i dodaje da je i ovog puta ostala dosljedna njenom generalnom pristupu modnom dizajnu, a on je dominantno umjetnički, umjetnošću i kulturnom baštinom inspirisan, prvenstveno Crne Gore, a i šireg konteksta.

“U tom smislu moje kreativno ishodište već je bio ‘najveći od najvećih’ mag filozofske i pjesničke misli, crnogorski Vladika i državnik Petar II Petrović Njegoš. Kolekcijom ‘Pod kapom Njegoševom’ predstavljenoj u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju povodom obilježavanja 200 godina Njegoševog rođenja, sa vokalnim i muzičkim solistima i učešćem mješovitog akademskog hora dala sam autorski doprinos obilježavanju velikog jubileja. U tom kontekstu, povodom 110 godišnjice rođenja Petra Lubarde željela sam da, takođe, kroz multimedijalni i multidisiplinarni umjetnički pristup i ličnu prizmu, doprinesem novom čitanju djela jednog od najvećih likovnih umjetnika ovdašnjih prostora Petra Lubarde. Istovjetan značaj u ekspoziciji cijele priče imaju svi njeni segmenti umjetnička vizuelno-auditivna animacija, rad akademskih umjetnika Vanje Vikala i Jelene Žutković-Srdić, koja će nam kroz svojevrsan revizibilni postupak dekonstukcije/konstrukcije Lubardnih poteza dočarati nastanak jednog njegovog djela, zatim, Lubardine ‘pokretne’ slike koje ‘se nose’ transponovane na teksturu svile, u mojoj kreativnoj interpretaciji, kao i Duo Classico, akademski muzičari Dina Desančić i Safet Drljan”, najavila je Miranović.

IZLAZAK UMJETNOSTI IZ GALERIJSKIH PROSTORA

Djelo Petra Lubarde, kako ističe, podstiče na nova čitanja i živi svoje različite stvarnosti.

“Onog momenta kada bi prestalo takvo da bude bilo bi omeđeno jednom pričom i jednim vremenom. U tom kontekstu, željela sam da na ovim našim, crnogorskim prostorima realizujem nešto što nije nepoznanica u evropskim i svjetskim okvirima, svojevrsnu primjenjenu umjetnost, ali ne kroz očekivanu realizaciju u kreativnim industrijama i mas proizvodnji (na majicama, tašnama, rukovnicima, kišobranima, hetrogenom aksesoaru), već unikatnim, nosivim modelima. Izlazak arta iz muzejsko-galerijskih, enterijerskih prostora i ‘zidne statike’ u eksterijerni, urbani, živi prostor, u svijet ‘mobilnih slika, a time i širu javnost i pojavnost, bila je krajnja namjera”, kaže Miranović, koja je i ranije radila umjetničke projekte slične kontekstualizacije. Kao rukovodilac gradske umjetničke galerije “Velimir A. Leković” u Baru godinama je realizovala “Umjetničku animaciju grada” u sklopu projekta “Od Božića do Božića”. Tim projektom je radove crnogorskih umjetnika na neočekivan način približavala široj publici, a ovaj događaj je, kako kaže, neka vrsta produženog trajanja, nadograđene oblikovnosti te priče.

Projekat Anastazije Miranović posljednji je u nizu događaja kojim se obiljažava veliki jubilej.

“Pored toga što izuzetno cijenim i volim umjetničko djelo Petra Lubarde, član sam UO Fondacije “Petar Lubarda”, na čijem je čelu Đina Lazar, kojoj je veliki umjetnik bio ujak. Želim dodati, da sam kao istoričarka umjetnosti i neko ko se institucionalno i profesionalno bavi zaštitom, očuvanjem i promocijom kulturne baštine i kulturnih dobara Crne Gore, imala potrebu i moralnu obavezu da i na ovaj način doprinesem približavanju djela vrhunske umjetnosti, koje ujedno predstavlja nezaobilazan dio naše kulturne baštine, široj publici. Posebno mi je drago što se događaj realizuje u okviru DEUS-a u susret obilježavanju Dana Glavnog grada”, zaključila je Miranović.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Dijeoa
Gost
Dijeoa

Mogla si sacuvati hiljade godina star Kotor od devastiranja, a ne ces sad Lubardin motiv ti da cuvas

Send this to a friend