Edvard Munk je bio norveški slikar koji je bio najpoznatiji po svom djelu “Krik”, koje je jedno od najvažnijih djela u istoriji umjetnosti.
Edvard Munk je rođen na današnji dan 1862. godine u Lotenu, u Norveškoj kao drugo od petoro djece Kristijana i Laure Munk. Kada mu je bilo samo godinu dana, porodica se preselila u Oslo jer se Laura razboljela. Četiri godine kasnije ona umire od tuberkuloze. To je samo početak tragedija u porodici Munk.
Edvard je upisao tehnički fakultet 1879. godine i studirao je inžinjerstvo, ali je nakon samo godinu dana odustao od studija, jer je ljubav prema umjetnosti preovladala. 1881. godine je upisao Kraljevsku školu umjetnosti i dizajna. Već sljedeće godine je imao svoju prvu izložbu.
Tri godine je učio i vježbao, a dobio je i stipendiju i otputovao u Pariz na tri nedjelje. Nakon što se vratio u Oslo počeo je da radi na novim slikama, a jedna od njih je bila “Bolesno dijete”. Ovo djelo je predstavljalo prekretnicu u njegovom radu. Oslobodio se realizma i konačno iskazao svoje emocije na platnu u vidu oličenja njegovog bola i tuge zbog mrtve sestre.
Nakon očeve smtri, Edvard najviše vremena provodi u Francuskoj. Ovaj period njegovog života je najproduktivniji, ali i najmučniji za njega. Bio je veoma melanholičan i depresivan. Imao je mnogo privatnih i zdravstvenih problema. Sve te emocije koje su ga progonile, on je prikazivao na platnu u svojim slikama.
Najčešći motivi koje je koristio bili su smrt, bolest, ljudske emocije, unutrašnjost njegovog doma, pogled sa prozora…
Tokom ovog perioda naslikao je 22 djela pod imenom Friz Života. Ta djela je prikazao na izložbi u Berlinu 1902. godine. Ovo njegovo kapitalno djelo je sadržalo slike kao što su Očaj, Melanholija, Anksioznost, Ljubomora i Krik.
“Krik” je njegovo najpoznatije djelo koje predstavlja simbol očaja, nemoći, neshvaćenosti i bola. Njegovo mentalno stanje je bilo predstavljeno kroz ova djela, a njegov stil je varirao u zavisnosti od osjećanja koja su preovladavala u tom trenutku. Ova zbirka je imala ogroman uspjeh, a Edvard je postao poznat kao slikar.
Međutim, ovaj uspjeh mu nije donio i spokoj i mir u duši. Odao se alkoholu, a počeo je i da čuje glasove u glavi. Proveo je neko vrijeme u privatnom sanatorijumu. Kada je izašao jedva je čekao da se vrati na posao, ali pokazaće se da su njegova najveća djela već naslikana.
Vratio se u Norvešku, gdje je živio u izolaciji i slikao pejzaže. Edvard Munk je umro 23. januara 1944. godine.
Slika “Krik” Edvarda Munka na kojoj je prikazan egzistencijalni strah čovjeka druga je najpoznatija slika u istoriji umjetnosti, prva je ”Mona Liza” Leonarda da Vinčija.
Ispod ključalog neba koje gori u žutom, crvenom i narandžastom plamenu, jedna androgina figura stoji na mostu. Na sebi ima lelujavi plavi kaput koji izgleda kao da uranja, potpuno nadrealno, u indigo plavu vodenu poplavu iza njega, dok se izduženim rukama drži za glavu koja podsjeća na kostura.
Očiju raširenih od šoka, oslobađa jeziv krik. Uprkos figurama koje stoje nešto dalje na mostu i brodu koji se nalazi u zalivu, slika i dalje odaje osjećaj sveprožimajućeg užasa.
Ovo je jedna od četiri verzije ”Krika” koje je Munk naslikao tokom svog života. Najranija naslikana verzija je ulje na platnu i potiče iz 1893. godine. Posjetioci je mogu vidjeti u Nacionalnoj galeriji u Oslu. Druge dvije verzije, ulje na platnu i pastel, nalaze se u Muzeju Munk u Oslu.
Jedina verzija ove slike koja se nalazi u privatnoj kolekciji jeste ova koju mi poznajemo, ulje na platnu, naslikana 1895. godine. Na aukciji u Njujorku prodata je 120 miliona dolara, čime je na kratko bila najskuplje umjetničko djelo ikada prodato na aukciji. Kupac je bio američki finansijer Leon Blek. Svoje skupocjeno umjetničko djelo trenutno je pozajmio jednoj galeriji u Njujorku koja organizuje izložbu pod nazivom ”Munk i ekspresionizam”.
Nastanak slike vezuje se za trenutak u životu Edvarda Munka u kojem je čuo snažan krik. U tom momentu imao je jak osjećaj da je na prekretnici, da ne može više, proganjao ga je i sustizao “teror ludila”. Nastanak slike opisao je u svom dnevniku:
“Šetao sam sa dva prijatelja, sunce je zalazilo – osjetio sam dašak melanholije, nebo se pretvaralo u krvavo crvenu boju. Odjednom sam se osjetio iscrpljenim do iznemoglosti, zaustavio sam se i oslonio na ogradu: vidio sam krv i plamene jezičke iznad plavo-crnog zaliva i grada. Moji prijatelji nastavili su da hodaju, a ja sam ostao, drhteći od nemira, i osjećao sam beskrajan krik kako prolazi prirodom”.
Slika ”Krik” jedna je od najprepoznatljivijih djela u umjetnosti. Brzo je stekla status ikone u popularnoj kulturi. Interpretirana je bezbroj puta, od ”Simpsonovih”, preko BBC-ove serije ”Doctor Who”, do filma ”Vrisak”. Vremenom je postala i simbol anksioznosti modernog čovjeka i univerzalnog bola. Edvard Munk je definisao moderno doba, doba nemira, nesigurnosti i anksioznosti.
ovo moze naslikati dijete od 2 god.