Kultura

Vjerno svjedočanstvo vrijednosti kulturne baštine

Monografija „Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (XV XVIII vijek)” prof. dr Ilije D. Laloševića predstavljena je preksinoć u Biblioteci „Radosav Ljumović”. Pored autora, govorili su i redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Nađa Kurtović-Folić i dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof, dr Svetislav Popović.

Značaj

Svetislav Popović je podsjetio da je monografija „Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (XV XVIII vijek)“ Laloševićeva doktorska disertacija odbranjena 2005. godine, koja je za ovu priliku dopunjena i pripremljena za monografiju u izdanju Univerziteta Crne Gore.

“Autor kroz proces dugogodišnjeg istraživanja na ovu temu detaljno proučava svu dostupnu literaturu, arhivsku građu koja mu je bila dostupna, istorijsku dokumentaciju o utvrđenjima Boke Kotorske iz domaćih i stranih arhiva i biblioteka, počev od starih rukopisa i rijetkih publikacija, epigrafskih spomenika i grbova, preko gravira i veduta, do inženjerskih planova, geodetskih karata i fotodokumentacije. Istraživanja su pokazala izuzetan istorijski značaj fortifikacijske arhitekture Boke Kotorske. Ova arhitektura odslikava taj istorijski strateški značaj, predstavlja vjerno svjedočanstvo vrijednosti kulturne baštine u pogledu razvoja arhitektonske teorije i prakse, pokazujući pritom njen kvalitet i značajno mjesto u širem kontekstu odbrambenog sistema Mletačke republike”, kazao je Popović.

Doprinos

Nađa Kurtović-Folić, koja je bila Laloševićev mentor na izradi doktorske disertacija i jedan je od recenzenata knjige, govorila je o tome koliko je značajno istraživanje fortifikacijske arhitekture.

“Želim da skrenem pažnju na to da se ovakvi poduhvati obično rade timski, tu učestvuju istoričar, arheolog, istoričar umjetnosti, arhitekta, geodeta, geometar… Kolega Ilija Lalošević je to sve sažeo u svojoj ličnosti. On je koristio izuzetno obimnu litetaturu, izvore i terenski rad, što treba posebno istaći, jer je on to sve prohodao, vidio i opipao. Za to treba jedno veliko i svestrano obrazovanje”, istakla je Kurtović-Folić.

Prema njenim riječima, djelo je napisano jasnim, pitkim i razumljivim jezikom.

“Kao što znate, do tih jednostavnih stvari obično se dolazi teškim i napornim istraživačkim radom. Kolega Lalošević uradio je jednu izuzetnu knjigu monografskog karaktera koja je obogaćena dobrim komparativnim istraživanjima”, kazala je Kurtović-Folić.

Monografija je sinoć predstavljena i u Pomorskom muzeju u Kotoru.

Studiozni način rada

Ilija Lalošević, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kazao je da je na knjizi radio desetak godina.

“To kod mene nije moglo brže. Vjerovatno da danas treba i mora brže, ali neke prednosti je imao i taj spori studiozni način rada. Istakao bih ovom prilikom da su mletačke fortifikacije, u ovom slučaju Kotorska tvrđava, dio fortifikacija Herceg Novog i Ulcinja, zajedno sa karakterističnim primjerima tvrđava Italije i Hrvatske, kandidovani u serijskoj nominaciji mletačkih fortifikacija za Uneskovu Listu svjetske baštine. Nominacija je u toku, a ova publikacije će vjerovatno pomoći da se ona podrži, jer je praksa da se nominacionom dosijeu prilaže sva raspoloživa literatura”, kazao je Lalošević.

Send this to a friend