Djeca

Disleksija kod djece – poremećaj ili razvojna faza?

Disleksija je poremećaj u učenju čitanja i/ili razumijevanja pročitanog. Djeca koja pate od disleksije pokazuju teškoće u ovladavanju vještina čitanja čak i pored sistematske obuke. Smetnje se ispoljavaju u oblasti tečnog čitanja, brzine čitanja i razumijevanja pročitanog. Važno je napomenuti da disleksija ne pogađa samo djecu, već su simptomi ovog poremećaja primjetni i kod odraslih osoba. Obzirom na nedovoljnu istraženost disleksije, još uvijek nije utvrđeno da li se može pojaviti i u kasnijoj životnoj dobi.

Disleksična djeca su uglavnom prosječno ili nadprosječno inteligentna, veoma kreativna, sa posebnim vizuelnim načinom razmišljanja. U stanju su da vam do tančina opišu sve što su zamislili i po tome uglavnom prevazilaze svoje vršnjake. Ali kada je čitanje i razumijevanje pročitanog u pitanju, nastaju problemi.

Postoje razni nivoi disleksije i najčešće se otkriva kod djece ranog školskog uzrasta. Uglavnom je to period drugog razreda, kada većina djece već savlada vještinu tečnog čitanja. Do ovog perioda, većina djece ima neke od simptoma, ali to ne znači da imaju disleksiju.

Primarni problem, kada je disleksija u pitanju, je što mnogi roditelji ne umiju da je prepoznaju.

Kao i kod svakog poremećaja ili bolesti, rana dijagnostika i utvrđivanje su od veoma velike važnosti.

Disleksična djeca dugo sriču slogove, čak veoma teško povezuju slova u slogove pa samim tim i u cijelu riječ. Veoma često zadržavaju naviku tihog izgovora pri čitanju riječi. Ritam i način čitanja su određeni povremenim zastojima zbog nepravilno pročitane riječi. Takođe, prilikom čitanja često dodaju slova ili slogove koji nijesu napisani ili skraćuju riječi. Miješaju grafički slična slova kao što su b i d, pa bio postaje dio. Zamjenjuju se riječi slične osnove, pa presavijanje postaje presađivanje, poderao se mijenja u pobrao, a sumnjičav prerasta u sumnjiv.

Disleksija se takođe manifestuje i prilikom pisanja slova i te smetnje su svrstane u dvije grupe. U prvu spadaju teškoće u oblikovanju i organizovanju slova u riječ. U drugoj su smetnje prilikom samostalnog sastavljanja teksta (pisanje sastava, opis događaja, odgovori na pitanja u pisanoj formi), prenosi Pasarella.rs.

Prilikom pisanja, isto kao i kod čitanja, disleksična djeca često zamjenjuju slova unutar jednog sloga, pa tako čokolada postaje kočolada, vode se mijenja u ovde, a lavabo prerasta u labavo. Takođe se pojavljuju poteškoće sa pisanjem riječi koje u sebi sadrže ponovljene iste slogove, kao što su ferari ili banana koje ovakva djeca čitaju kao ferarari i bananana. Međutim, najprimjetnije kod pisanja je tzv. pisanje u ogledalu. Odnosno, kada djeca kvačice na slovima L i J, kao i kružne djelove kod Nj i Lj (odnosi se na ćirilično pismo), pišu na pogrešnoj strani. Takođe, nije neobično i da potpuno obrnu slovo E ,Š i R.

Mnogi roditelji nerijetko izgube strpljenje čitajući i pišući sa svojim djetetom koje pokazuje simptome disleksije.

Tada ga grde ili smatraju da je nezainteresovano. I učiteljima može da se desi da na vrijeme ne prepoznaju sve simptome, pa tjerajući dijete da čita naglas pred cijelim razredom, još više urušavaju, ionako krhko samopouzdanje. Ovakva djeca doživljavaju sebe neshvaćenim i odbačenim zbog nečega što ne umiju da promijene pa je zato veoma važno obratiti pažnju na gore pomenute simptome.

Iako klasične teorije povezuju disleksičnu djecu sa nedostatkom intelektualnog kapaciteta, to naučno nije dokazano. Protivnici klasične teorije o uzrocima zbog kojih disleksija nastaje navode sociološki status djeteta, sredinu u kojoj odrasta kao i način na koji je dijete naučilo da čita. Jer je i dokazano da veći procenat djece sa disleksijom ima nadprosječan IQ. Neki od razloga koji mogu biti uzrok ovom poremećaju su lingvistička dezorganizacija, nedovoljno razvijena memorija, problemi sa vidom i sluhom, nepotpuna lateralizacija mozga. Svi ovi problemi mogu biti dijagnostikovani jedino od strane specijaliste.

Problem disleksije nije nerješiv, ali ga ne treba ni olako shvatiti.

Rad sa logopedom, psihologom i podrška prvo porodice, a onda i okoline (učitelj, prijatelji) mogu u potpunosti da pomognu djetetu da prevaziđe ovu prepreku. I zapamtite, disleksično dijete nema nikakve fiziološke poremećaje pa ga zato ne treba tretirati kao osobu koja zaostaje u razvoju. Uostalom, brojni su primjeri svjetskih velikana iz raznih sfera kojima je dijagnostikovana disleksija, a ipak su bili uspješni u svojim poslovima. Albert Ajnštajn, Pablo Pikaso, Leonardo da Vinči, Isak Njutn, Vinston Čerčil, Volt Dizni, Džon Lenon, Bil Gejts su samo neki od disleksičnih.

Send this to a friend