Glavni američki ljekar Vivek Marti ocijenio je u nedjelju da su djeca u dobi do 13 godina premala za društvene mreže jer još “razvijaju svoj identitet”.
Meta, Twitter i mnoštvo drugih divova među društvenim medijima dopuštaju 13-godišnjacima da se pridruže njihovim platformama.
“Ja, lično, na osnovu podataka koje sam vidio, vjerujem da je 13 godina prerano… To je dob za koju je jako važno da razmislimo o tome kako oni razmišljaju o vlastitoj vrijednosti i svojim odnosima. A često iskrivljeno okruženje društvenih medija čini medvjeđu uslugu mnogima od te djece”, rekao je Vivek za “CNN Newsroom”.
Broj tinejdžera na društvenim mrežama izazvao je uzbunu među medicinskim stručnjacima, koji ukazuju na sve veći broj istraživanja o štetnosti koju takve platforme mogu nanijeti adolescentima.
Prvi čovjek američkog javnog zdravstva Marti je priznao poteškoće u onemogućavanju djeci da se koriste tim platformama s obzirom na njihovu popularnost, ali je sugerisao da roditelji mogu postići uspjeh predstavljanjem ujedinjene snage.
„Ako se roditelji mogu udružiti i reći da, ujedinjeni, neće dopustiti našoj djeci da koriste društvene medije do 16, 17 ili 18 ili koju god dob odaberu, to je mnogo bolja strategija u osiguravanju toga da vaša djeca ne budu rano izložena šteti”, rekao je za CNN.
Novo istraživanje sugeriše da surfovanje društvenim medijima može promijeniti hemiju mozga adolescenata.
Prema studiji objavljenoj ovog mjeseca u časopisu JAMA Pediatrics, učenici koji su redovnije provjeravali društvene mreže pokazali su veću nervnu osjetljivost u određenim djelovima svog mozga, zbog čega su njihovi mozgovi s vremenom više reagovali na društvene posljedice.
Psihijatri poput dr. Adrijane Stejsi godinama ukazuju na tu pojavu. Stejsi, koja prvenstveno radi s tinejdžerima i učenicima, ranije je za CNN rekla da korišćenje društvenih medija izaziva “izbacivanje dopamina” u mozgu.
“Kada radimo stvari koje izazivaju zavisnost, poput upotrebe kokaina ili pametnih telefona, naš mozak otpušta puno dopamina odjednom. Govori našem mozgu da to nastavi da koristi”, rekla je.
“Posebno kod tinejdžera, taj dio mozga je zapravo hiperaktivan u poređenju s odraslima. Ne mogu se motivisati da rade bilo šta drugo.”
Nedavne studije pokazuju druge načine na koje prekomjerno vrijeme ispred ekrana može uticati na razvoj mozga. Kod male djece, na primjer, prekomjerno vrijeme ispred ekrana značajno je povezano s slabijim vještinama pismenosti i sposobnošću korišćenja ekspresivnog jezika.
