Djeca

Kako njegovati osjetljivu bebinu kožu

Pedijatar prof. dr sc. Milivoj Jovančević, savjetuje roditelje kada i kako da kupaju novorođenče, kako da se bore sa pelenskim osipom i koje pelene da biraju za svoju bebu.

Što manje – to bolje!”

Do skoro su roditelji koristili različite preparate prilikom njege bebe kako bi ona bila “čista i mirišljava”. Međutim, dokazano je da velike količine raznih sredstava za higijenu mogu da oštete bebinu nezrelu i osjetljivu kožu, ali i da izazovu ekceme, astmu i druge alergijske bolesti.

Dječija kozmetika često sadrži brojne hemijske supstance koji mogu biti potencijalno štetne. Treba imati na umu da je bebina koža vrlo tanka i dvostruko propustljivija za vodu i hemijske supstance koji se nanesu na kožu.

Osim toga relativna površina kože (odnos apsolutne površine kože u odnosu na tjelesnu masu) je kod novorođenčeta 5-7 puta veća nego kod odrasle osobe, pa potencijalno štetne supstance imaju značajno izraženiji uticaj na organizam. Zato se preporučuje upotreba samo vode u higijeni tijela novorođenčeta, a ako se koristi kozmetika ona treba da bude bez potencijalno štetnih supstanci kao što su konzervansi, vještačke boje i mirisi.

Kod prevremeno rođenih još je važnije da se ne koriste hemijska sredstva za njegu, barem do termina kada je planirano rođenje.

Kupanje u kadici

Sa kupanjem u kadici se može početi kada zaraste pupčana rana. Preporučuje se upotreba većih kadica ravnog dna jer pruža više slobode i užitka “plivanja”. Sve što je potrebno za njegu djeteta treba da bude na dohvat ruke. Ne treba se udaljavati od djeteta, uvijek jednom rukom budite u kontaktu sa njim.

Temperatura prostorije treba da bude oko 24C a temperatura vode 37C. Većina novorođene djece tokom prve godine ne zahtijeva šampon. Ako je potrebno, zbog puno kose, treba koristiti blage šampone koji ne smiju sadržati sintetičke mirise, boje, niti alergene i iritirajuće konzervanse. Generalno, šamponi za kupanje nisu potrebni tokom prve godine života, teže se uklanjaju sa kože i potrebno je tuširanje.

Sapun za njegu novorođenčeta (ali i kože odraslih) mora biti neutralan ili blago kisjeo (pH oko 5,5) što je naznačeno na ambalaži proizvoda. Sindeti (sintetički deterdženti) su moderna alternativa sapunima. Peru dobro kao i sapuni, ali su u prednosti zbog postojanosti prema tvrdoj vodi, nižih su pH vrijednosti i bolje podnošljivi za kožu, posebno onu sa hroničnim ekcemom. Pjenušave kupke se u najranijem periodu ne preporučaju.

Naime, većina ovih kupki sadrži deterdžente koji uništavaju korisnu bakterijsku floru kože i uklanjaju zaštitni kisjeli sloj sa kože. Smatraju se čestim uzrokom vaginitisa i upala mokraćnog sistema novorođenčeta. Zimi je koža sklonija jačem isušivanju tako da se u periodu većih hladnoća preporučuje rjeđe kupanje beba.

Maslinovo ulje se ne preporučuje kao sredstvo za njegu bebine kože. Oleinska kisjelina iz maslinovog ulja otapa dvoslojne membrane koje međusobno povezuju odumrle ćelije površnog sloja kože. Ako je potrebno, radije koristite bademovo ulje organskog porijekla.

Pelenski osip

Pelenski osip je uobičajeni oblik upale kože. Većina beba ga dobije najčešće strosti od osam do 10 mjeseci. Češće se javlja kod novorođenčeta sa soorom (gljivična infekcija usne šupljine koju karakterišu bijele naslage na jeziku i sluznici usne šupljine), odojčad koja uzimaju antibiotik ili nakon uvođenja dohrane. Takođe osipu pogoduje i uvođenje novih sredstava za pranje odjeće, tijesne pelene zbog mehaničkog trenja, rjeđe mijenjanje pelena i upotreba plastičnih gaćica. Ponekad pelenski osip nastaje kao posljedica proliva.

Stolice su tečne i razlivaju se po cijeloj površini kože koju prekriva pelena. Kako su crijeva pod upalom (najčešće virusna infekcija), kisjeli sadržaj iz želuca vrlo brzo prođe kroz sistem za varenje i stolice pistaju kisjele. Stoga je korisno u što kraćem roku nakon pražnjenja crijeva isprati umazano područje mlazom mlake vode, posušiti tapkanjem suvim peškirom i ostaviti neko vrijeme bez pelene kako bi se koža osušila.

Potom se može nanijeti deblji sloj neutralne kreme koji će spriječiti kontakt naredne stolice sa iritiranom kožom. Što zbog oštećenja kože, što zbog stresom uzrokovanog pada imuniteta, relativno su česte infekcije zahvaćenih područja gljivicama i bakterijama. U tom slučaju treba zatražiti ljekarsku pomoć. Kod proliva (ali i inače), upotreba vlažnih maramica se ne preporučuje, osim ako u tom trenutku nema mogućnosti pranja vodom.

Pelene, jednokratne ili višekratne?

I jedne i druge imaju prednosti i nedostataka, kako sa aspekta zdravlja kože tako i sa ekonomskog i ekološkog. Činjenica je da otkako se većinom koriste jednokratne pelene rijetko susrećemo teške oblike pelenskog dermatitisa u kojem je cijelo područje pelena bolno i nalikuje na opeklinu. Zato je, naročito u slučaju proliva, preporučljivo korištenje jednokratnih pelena. Uobičajeno, treba dobro oprati ruke prije i nakon njege.

Tagovi

Ostavite komentar prvi!

avatar
1000

Send this to a friend