Stručna saradnica sajta Yumama, logoped dr Nataša Čabarkapa, savjetuje na koji način bi roditelji trebalo da reaguju ukoliko primijete da njihovo dijete govori ispod očekivanog nivoa za njegov mentalni i hronološki uzrast.
Govono-jezički problemi i sve kasnije progovaranje sve su češće teme među roditeljima. Činjenica je da su problemi sa progovaranjem sve češći, a o njima se toliko priča da su i roditelji čija se djeca pravilno razvijaju, u blagoj panici i pomno slušaju svaki djetetovu izgovorenu riječ.
Kako bi roditelji manje brinuli, ali i kako bi mogli da prate razvoj svog djeteta i primijete odstupanja, potrebno je prvo da znaju kako teče uredan govorno-jezički razvoj. A kako se razvija govor, koji su kritični periodi i kako prepoznati najčešće probleme, objasnila nam je dugogodišnja Yumamina stručna saradnica, logoped Nataša D. Čabarkapa.
Kako teče uobičajeni govorno jezički razvoj kod djece?
Prvo je važno da znamo da su za pravilan razvoj govora potrebne tri komponente: imitacija, pokret i pokazni gest.
Već onog trenutka kada se rodi, svojim prvim plačom nam pokazuje da je došlo na svijet i tada počinje njegova neverbalna komunikacija. Da bi roditelj znao da li se dijete pravilno razvija i da li njegov govorno-jezički razvoj teče uredno, on mora da bude upoznat sa dinamikom pravilnog razvoja govora koja teče ovako:
– od drugog do trećeg mjeseca očekujemo fazu gukanja;
– između petog i šestog mjeseca očekujemo fazu brbljanja;
– u dvanaestom mjesecu očekujemo prvu funkcionalnu riječ.
Šta znači funkcionalna riječ i ko može da primijeti da nešto nije u redu?
Funkcionalna riječ bude upućena osobi koja je najviše kod bebe, što je obično majka. Dakle, majka je prva osoba koja može da primijeti da li sa njenom bebom nešto nije u redu.
Druga osoba koja može da vam kaže da se dijete ne razvija očekivano je pedijatar, jer beba tokom prve godine ima redovne kontrolne preglede.
Koji su kritični periodi koji se ne smiju zanemariti za razvoj govora?
Izostanak bilo koje faze, znači gukanja, brbljanja ili funkcionalne riječi, to su u bebinom razvoju kritični periodi kada roditelj treba da odreaguje i da se javi stručnjaku.
Posljednji trenutak kada roditelj treba da se zabrine da se prva riječ nije pojavila je osamnaesti mjesec.
Ako dijete nema nijednu riječ, ako dijete nema kontakt očima, ako dijete nema pokazni gest, ako se dijete ne okreće na poziv svog imena – to su sve prvi pokazatelji koji govore roditelju da mora da se javi logopedu koji će procijeniti, dijagnostikovati dijete i reći da li je djetetu odmah potreban logopedski tretman ili samo može da se prati govorno-jezički i psihomotorni razvoj.
Šta je razvojna disfazija i kako roditelj može da je prepozna?
Razvojna disfazija je usporen govorno-jezički razvoj, kada dijete ne razumije govor odraslih, a njegov govor ne odgovara njegovom hronološkom i mentalnom uzrastu.
Dijete sa razvojnom disfazijim ima oskudan govor, agramatičan rječnik, dijete u svom izgovoru ima puno glasova koji su distorzovani, dijete vrlo teško usvaja apstrakte pojmove, vrlo teško može da uradi dva ili tri naloga odjednom – znači potrebno mu je vrijeme da obradi informacije da bi moglo da izvrši nalog.
Da li dijete sa razvojnom disfazijom može da dostigne svoje vršnjake?
Naravno. Dijete sa razvojnom disfazijom može da dostigne svoj kalendarski uzrast i da nadoknadi ono što je izgubljeno samo ako se, naravno, javi na vrijeme.
