Ne postoji mjesto koje pruža toliko mogućnosti za nova saznanja kao Internet. Međutim, Internet ima i svojih mana i vuče za sobom i opasnosti kojih svi roditelji moraju da budu svjesni.
1. Pornografija – formiranje stava o seksu
Često gledanje pornografskog sadržaja, posebno u tinejdžerskom periodu, može u velikoj mjeri da oblikuje seksualne stavove i uvjerenja. Gledanje seksualnog materijala koji je eksplicitan može iskriviti poglede mladih kada su u pitanju seksualni odnosi, a najčešće postaju veoma slobodni kada je u pitanju seks sa više partnera, odnosi “na jedno veče”, nerealne seksualne potrebe i seksualni odnosi sa prijateljima. Dječaci i djevojčice čak počinju i da usvajaju pokrete i ponašanje koje viđaju u erotskim filmovima.
Statistički podaci
Jedna od 8 pretraga na Internetu je erotskog sadržaja
79 odsto mladih neprimjereni erotski sadržaj na Intrenetu gleda kod kuće
Grupni seks na Internetu, prije osamnaeste godine gledalo je 83 odsto dječaka i 57 odsto djevojčica
2. Seksting – uvod u “seks”
Seksting je slanje ili primanje poruka, fotografija ili video snimaka seksualnog sadržaja na kojima su akteri polugoli ili goli. Ovakva vrsta komunikacije tinejdžerima predstavlja izazov, ali na mnogo načina može da krene naopako. Ovakve fotografije lako dospijevaju “u ruke” onih kojima nisu namijenjene i brzo se šire. Ukoliko se ove fotografije nađu “slobodno” na Internetu, one se karakterišu kao dječija pornografija, zbog čega može doći i do ozbiljnih problema i pravnih tužbi.
Statistički podaci
Jedan od pet tinejdžera koji je primio poruku eksplicitnog sadržaja podijelio ju je sa najmanje jednom osobom.
20 odsto osoba tinejdžerskog uzrasta poslalo je drugoj osobi fotografiju na kojoj je obnažen/a.
76 odsto djevojčica i 57 odsto dječaka slali su seksualne poruke kako bi se nekome dopali.
3. Internet nasilje – loš način komunikacije među djecom
Nasilje se događa na oba “igrališta”, i u realnom i u digitalnom svijetu. Razmjenjuju se uvrede, a tračevi se šire brzinom svjetlosti. “Provaljuje se” na tuđe profile na društvenim mrežama i imejl adrese.
Statistički podaci
20 odsto tinejdžera kaže da su njihovi vršnjaci uglavnom neprijatni jedni prema drugima na društvenim mrežama.
24 odsto tinejdžera priznalo je da je o njima bila objavljena neka informacija koja nije istinita.
9 odsto njih bili su ucijenjivani od strane prijatelja na društvenoj mreži, na osnovu onoga što su pisali u privatan čet.
4. Internet predatori – ljudi koji pokušavaju da povrijede našu djecu
Internet je savršeno mjesto za nova lijepa poznanstva, ali ostvarivanje kontakta sa mnogo malicioznih ljudi koji imaju loše namjere prema vašoj djeci. Internet zlostavljači su eksperti manipulacije, sposobni da razviju priču u koju će tinejdžeri da povjeruju. Tinejdžeri žele da se dopadnu drugima, da budu voljeni i da svoje samopouzdanje “hrane” romansama koje se danas odvijaju na Internetu. Radoznali su kada su u pitanju seksualne teme i vole da istražuju. Sve to je idealno za zlostavljače koji su strpljivi i uporni i posvećuju vrijeme svojoj “vezi” uz težnju da se taj odnos prenese i u realnost. U ekstremnim slučajevima, ti ljudi mogu da budu i otmičari.
Statistički podaci
76 odsto zlostavljača stariji su od 26 godina.
47 odsto zlostavljača je 20 godina starije od svojih žrtava.
83 odsto žrtava svojevoljno su se našli lice u lice sa svojim zlostavljačima.
5. Igrice – veća izloženost seksualnom i fizičkom nasilju
Iako onlajn igrice mogu da budu veoma edukativne i zabavne, iza njih se kriju mnoge opasnosti. U većini slučajeva sadržaj igrica je veoma nasilan, ima seksualnu konotaciju ili se tokom igranja koristi vulgaran rječnik. Pored toga, onlajn igrice podrazumijevaju komunikaciju sa strancima, koji nisu uvijek dobronamjertni prema vašoj djeci.
Statistički podaci
82 odsto djece onlajn igrice igra povremeno.
Jedan od tri tinejdžera (15 do 17 godina) kaže da igra igrice sa ljudima koje tog trenutka upozna onlajn.
Između novembra 2010. i januara 2011. maloljetnim licima bilo je moguće da kupuju igrice za odrasle.
6. Društvene mreže – novi pojam privatnosti
Društvene mreže poput Fejsbuka i Instagrama veoma su popularne među tinejdžerima. Ono na šta roditelji treba da obrate pažnju su uzori i profili koje njihova djeca prate.
Statistički podaci
Uprkos tome što je za aktiviranje profila na Fejsbuku potrebno da osoba ima minimum 13 godina, više od polovine roditelja djece mlađe od 13 godina reklo je da njihova djeca imaju profile, a tri četvrtine njih čak im je i pomoglo da profile naprave.
40 odsto tinejdžera vidjelo je fotografije na društvenim mrežama na kojima su njihovi vršnjaci pijani, onesviješćeni ili pod dejstvom droge. Većina njih ove fotografije prvi put je vidjela u uzrastu mlađem od 13 godina.
Više od 11 odsto tinejdžera je “hiper-aktivno” na društvenim mrežama, odnosno provodi u prosjeku više od 3 sata na platformama ovog tipa.
7. YouTube- mjesto gdje sve može da se vidi
YouTube je najveća Internet riznica video materijala. Bilo ko, u svakom trenutku može da aplouduje bilo šta, te video klipovi često mogu biti neprimjerenog, veoma nasilnog ili eksplicitnog sadržaja.
Statistički podaci
U svakom minutu se na YouTube aplouduje 48 sati video materijala.
Preko 3 biliona video klipova se svakodnevo pregleda.
Korisnici aplouduju 249.000 dugometražnih filmova svake nedjelje.
