Dom

Šta vrijeba iz posteljine koju ne mijenjamo dovoljno često?

Naučnici upozoravaju da se u postelji u kojoj spavamo, ako je ne mijenjamo dovoljno često, skupljaju gljivice, bakterije, znoj, sekreti, kao i brojne grinje koje mogu da izazovu alergije, napade astme ili infekcije. Evo nekih savjeta stručnjaka za “zdraviji” san.

Posteljina koja nije čista privlači razne vrste alergena. Čak i prašina koja se nalazi u vazduhu skuplja se u posteljii, i udišemo je tokom spavanja.

Imajući u vidu da u prosjeku jedna u šest osoba pati od nekog oblika alergije ili nekog respiratornog oboljenja, a da čovjek u prosjeku provede trećinu života u krevetu, jasno je zašto je čista posteljina neophodna za zdravlje, kaže mikrobiolog i patolog sa Medicinskog fakulteta Njujorškog univerziteta Filip Tierno, a prenosi Korijere.

Šta sve “stanuje” u našem krevetu

Zastrašujuć je spisak bakterija koje se nastanjuju u krevetu, dodaje taj stručnjak.

“Gljivice, bakterije, dlake životinja, razni ostaci ljudskog tijela poput znoja, pljuvačke, sekreti, urin, ćelije kože”, kaže.

Istraživanja pokazuju da čovjek prosječne građe može da “ostavi” u krevetu do 100 litara znoja godišnje, a da u jastucima, punjenim perjem ili sintetičkim, može da se nalazi između 4 i 17 vrsta gljivica.

Osim toga, u posteljini često završe i ostaci hrane koju ponekad imamo običaj da jedemo u krevetu, kao i kozmetički preparati poput ulja ili krema za tijelo.

Kreveti su savršeno “gnijezdo” za grinje, zbog vlažnog okruženja, idealnog za njihov opstanak. Može ih biti 12 hiljada na svaki gram prašine i čak do million u dušeku na kojem spavamo.

“To su mali insekti koji mogu nepovoljno da utiču na astmu, pogoršaju ili izazovu alergije”, kaže Tierno.

Korišćenje posteljine od prirodnih materijala, poput pamuka ili lana, kroz koje vazduh lakše struji, pomaže da ih zadržimo dalje od naših kreveta.

Koliko često treba mijenjati posteljinu?

Prema mišljenjima stručnjaka, idealno je da se posteljina mijenja jednom njedeljno, naročito ljeti kada spavamo u tanjim pidžamama i koža je u direktnijem kontaktu sa materijalom.

“Ovo je preporuka, savjet za najbolje održavanje čistoće, može biti dovoljno da se posetljina mijenja i na deset dana, ali najbolje bi bilo da se ista ne koristi duže od 12 dana”, dodaje taj profesor.

Ljeti bi trebalo da ćebad, jorgane, punjene pokrivače koje ne koristimo, odložimo u vakum-kese, a zatim u tamniju torbu – naime, nedostatak svjetlosti i vazduha su odličan način da se ti insekti iskorijene.

Osim toga, poslije pranja, nikada ne treba odložiti posteljinu u ormar dok je još vlažna, kako se ne bi stvorio ambijent koji podstiče širenje grinja.

Nenamješten krevet izgleda neuredno, ali tjera parazite

Ostavljanje nenamještenog kreveta, sa čaršafima i pokrivačima na vazduhu, rastjeruje parazite iz prašine, utvrdili su istraživači Univerziteta u Kingstonu u Engleskoj.

Ovaj savjet posebno odgovara onima koji su lijeni i manje uredni.

“Za grinje su uslovi za život bolji u krevetu nego na otvorenom”, objašnjava biolog Stiven Pretlov, autor tog istraživanja.

Ako ostavite nenamještenu posteljinu na krevetu, uslovi života za grinje postaju ubrzo slični onima na ostalim predmetima u prostoriji.

“Budući da ti paraziti mogu da prežive samo zahvaljujući vodi koju crpe iz okruženja, ostavljanje nesređenog kreveta tokom dana eliminiše vlažnost u posteljini, pa grinje dehidriraju i polako umiru”.

A pidžame….?

Pidžame i spavaćice koje nosimo dvije nedjelje ili duže mogu da postanu pravo leglo bakterija koje mogu završiti na drugim odjevnim predmetima s kojima dođu u kontat, na primjer u veš mašini, upozoravaju stručnjaci.

Oni preporučuju i da se garderoba u kojoj se spava pere svake nedjelje.

Prema istraživanju koje je u Velikoj Britaniji sprovelo jedno preduzeće za proizvodnju dušeka, muškarci pidžame mijenjaju na 13 dana u prosjeku, a žene na čak 17 dana.

Ovi rezultati zaprepastili su israživače, koji upozoravaju da se tako rizikuju infekcije kože, pa čak i upale bešike.

“Kod svih ljudi na koži i u crijevima žive razni mikroorganizmi. Oni uglavnom nisu štetni, ali mogu to da postanu ukoliko završe na pogrešnom mjestu, odnosno ako dođu u kontakt sa drugim djelovima našeg tijela”, kaže Seli Blumfild sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicine.

Tako se na primjer, upozoravaju ljekari, prenosi i ešerihija koli, koja može da izazove upalu bešike, stafilokoke, ili čak i MRSA – super-bakterija otporna na ljekove koja može biti veoma opasna.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Ida
Gost
Ida

Vri- jeba???Je li ovo po Čirgiću? I tri- jeba nam tako.

Vuk
Gost
Vuk

VRIJEBA? Možda ima nekakvih prijeprijeka,na prijelazu.
Paziti se od povrijeda,jer će pogrijebno imati posla u suprotnjem.

Send this to a friend