Blitvu treba jesti u što većim količinama jer je istinski melem za tijelo, naglašavaju zagovornici narodne medicine, a često potvrđuju i zvanična istraživanja.
Ona, prije svega, sadrži lutein i zeaksantin, karakteristične sastojke koje zovu i “vitamini za oči”.
Ovi sastojci spadaju u grupu karotenoida i povoljno djeluju na mrežnjaču oka, sprečavajući makularnu degeneraciju, koja je, inače, povezana sa starenjem, a u svijetu predstavlja najčešći uzrok sljepila.
Istovremeno, blagotvorni su i za ćelije epitela koji je odgovoran za dobar vid.
Osim što čuva vid, lutein koži pruža i zaštitu od UV zraka. Analize su, inače, pokazale da lice sadrži najveće koncentracije luteina u odnosu na cijelo tijelo, jer je najviše i izloženo suncu.
U narodnoj medicini listovi blitve koriste se za oblaganje rana i čireva, a čorbice se daju onima koji boluju od upale bešike i bubrega.
Obarena blitva sa nasjeckanim bijelim lukom koristi se kao antibiotik, a ako se doda i peršun, pospješuje izlučivanje mokraće i čisti krv.
