Ishrana

Kad hrana postane neprijatelj: Razlikujte alergiju i intoleranciju

Koliko puta vam se dogodilo da poslije jela osjetite težinu i nelagodu u stomaku, glavobolju ili nervozu, a nerijetko i mučninu i utisak da su organi za varenje zatajili? Krivac za ovakvo stanje je intolerancija na određenu vrstu hrane koja ne prija vašem organizmu. S druge strane, nije rijetkost da jednom isprobate novo jelo i da vam prija, a da već pri sledećem konzumiranju tog istog jela naglo pocrvenite, imate utisak da ostajete bez vazduha i dobijete stomačne probleme. U tom slučaju, radi se o nutritivnoj alergiji koja može da bude i te kako opasna. O intoleranciji na određene vrste hrane, kao i o nutritivnim alergijama za Dan govori nutricionista Marija Bojović.

“Alergija na pojedine vrste namirnica daleko je češća od intolerancije, mada su simptomi veoma slični. Alergija izaziva jaku trenutnu reakciju imunog sistema, dok se intolerancija pojavljuje nekoliko sati poslije unošenja namirnice koju naš organizam ne prihvata. Reakcija na intoleranciju ne uključuje imuni sistem, već signalizira da naš organizam nema dovoljno enzima da svari određenu vrstu namirnice, najčešće laktozu, gluten, aditive i pojačivače ukusa”, kaže Bojović.

Koji su simptomi intolerancije na hranu, a kako se manifestuje nutritivna alergija?

“Simptomi intolerancije manifestuju se kao podrigivanje, loše varenje, gasovi, glavobolja i nervoza. Nutritivna alergijska reakcija počinje kao otok usana, pa se širi na probavni sistem, kožu, disajne organe i kardiovaskularni sistem; tada se javljaju svrab, crvenilo, osip, kašalj, kijanje, bol u stomaku, dijareja, mučnina i povraćanje. Ako se alergija proširi na kardiovaskularni sistem, simptomi su vrtoglavica, nesvjestica, preznojavanje i pad krvnog pritiska”.

Koliko su intolerancija na hranu i nutritivne alergije opasne?

“Intolerancija može da bude neprijatna, ali nije opasna po život. S druge strane, nutritivna alergija može da dovede i do anafilaktičkog šoka koji naš imuni sistem prepoznaje kao alergen. Simptomi anafilaktičkog šoka su svrab, crvenilo lica, vrtoglavica, mučnina ili povraćanje, nesvjestica, pojava koprivnjače, otečeno lice ili jezik, grčevi u želucu i otežano disanje. Na sreću, anafilaktički šok se rijetko javlja”.

Kako nastaje nutritivna alergija?

“Nutritivna alergija nastaje kada nutritivni alergen (hrana ili komponenta hrane) hiperstimuliše odgovor imunog sistema kod osoba koje su preosjetljive na neku namirnicu. Tada organizam produkuje veću količinu specifičnih odbrambenih antitijela imunog sistema koja se nazivaju IgE klasa antitijela. Zanimljivo je da prvi put kada je izložen alergenu iz hrane naš imuni sistem stvara antitijela na taj alergen i tada se ne ispoljavaju simptomi alergije. Ali, prilikom ponovnog unosa te iste hrane može da dođe do tipične alergijske reakcije, odnosno oslobađanja histamina odgovornog za simptome koji se tada javljaju”.

Kako izgleda dijagnostika nutritivne alergije, a šta podrazumijeva liječenje?

“Alergija na hranu se utvrđuje kožnim testom, određivanjem nivoa IgE antitijela u krvi ili provokacijskim testom, gdje se prema određenom protokolu pacijentu daju namirnice za koje se sumnja da kod njega izazivaju alergiju, pa se onda prati mogući nastanak alergijskih simptoma. Najbolji način liječenja nutritivnih alergija je izbjegavanje konzumiranja alergogenih namirnica. U akutnim stanjima kao što je anafilaktički šok ljekar će dati adrenalin da bi se proširili bronhijalni putevi, kortikosteroid koji sprečava dalje oslobađanje histamina i antihistaminik koji „vezuje” oslobođeni histamin”.

 

Zašto se kod nekih ljudi javlja intolerancija na laktozu, odnosno na gluten, pojačivače ukusa i aditive koji se nalaze u svim industrijskim namirnicama?

“Intolerancija na mliječni šećer, odnosno laktozu nastaje kada u našem organizmu nema enzima laktaze koji razgrađuje ovu vrstu šećera objašnjava nutricionista Bojović. Najčešće se javlja kod odraslih, jer s godinama nivo laktaze opada, mada postoje slučajevi intolerancije na laktozu i kod malih beba i djece mlađe od pet godina. Umjesto da enzim laktaze razgradi laktozu to rade bakterije u crijevima, pa se javljaju nadutost, bol u stomaku, a ponekad i dijareja. Vrlo je česta i intolerancija na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Za razliku od osoba koje boluju od glutenske enteropatije i koje nikako ne smiju da unose proizvode koji sadrže gluten, osobe koje su intolerantne na gluten nemaju striktnu zabranu da jedu namirnice sa glutenom, ali je za njih najbolje da ih izbjegavaju. U suprotnom, javljaju se nadutost stomaka, blagi svrab, crvenilo, ponekad i ekcemi, kao i otečeni zglobovi, tromost i problemi sa pražnjenjem crijeva. Unos hrane kojoj su dodati aditivi i pojačivači ukusa kod nekih ljudi može da izazove glavobolju, nelagodnost u grudima, crvenilo i probleme sa disanjem”.

Send this to a friend