Djeca se zimi manje kreću, manje su izložena sunčevim zracima ali i sklonija prehladama jer je zimski period poznat kao vrijeme virusa. Zbog toga njihov organizam treba ojačati ishranom, a kako savjetuje nutricionistkinja Mirna Trumbetaš.
Zbog manjka fizičke aktivnosti i kalorijske potrošnje zimska ishrana bi trebalo da se razlikuje od ljetnje. Uravnotežena i zdrava ishrana koja se bazira na raznovrsnoj hrani osiguraće dječjem organizmu potrebne hranljive sastojke i optimalan unos energije.
Tokom zime izbor svježih namirnica je ograničen, pa dječju ishranu treba organizovati tako da polovinu čine ugljeni hidrati – voće i povrće i cijela zrna žitarica i njihovi proizvodi. Drugi dio ishrane treba da čine dobri izvori masnoće kao i bjelančevine koje se lako vare, poput crvenog i bijelog mesa, jaja i mliječnih proizvoda i ribe.
“U zimskom periodu, kao i vrijeme virusa i prehlada, važno je obogatiti ishranu vitaminima C i D. Djeci je potrebno nuditi što više sezonskog voća, poput citrusa, šipka i kivija, jer im ono pruža vrlo važan vitamin C. Djeca često ne vole sirovo voće i povrće, ali im ga zato možete pripremiti u obliku sokova i smutija. Važna je i hrana bogata vitaminom D, kao što je masna riba, obogaćeno mlijeko, ali i dodaci ishrani, s obzirom na to da se zimi ne izlažemo dovoljno suncu.
Ipak, najvažnija je masna riba i treba je što više konzumirati. Djecu treba od malih nogu privikavati i na kisjeli kupus i kisjelu repu. Tu su i salate, zeleno lisnato povrće – raštan, slatki kupus, karfiol, brokoli… “, objašnjava nutricionistkinja Mirna Trumbetaš.
Kod zimske ishrane vrlo je važno jačanje imuniteta i održavanje toplote u organizmu, pogotovo nakon dužeg boravka na hladnoći.
“Za brzo zagrijavanje organizma svakako preporučujem supe. Odličan su izbor za zimske dane. Mogu biti i mesne i povrćne (npr. od bundeve, karfiola ili brokolija). I variva su za preporuku, i to od sezonskog povrća – raštan, kupus, pasulj…
U variva i supe možete staviti i suvo meso”, objašnjava Trumbetaš dodajući kako je teža hrana svakako pogodna za ove hladne zimske dane.
“Odličan izvor energije za ručak ili večeru može biti i pečeno, bareno ili kuvano korjenasto povrće kao što su šargarepa, zimska bundeva, krompir. Bundeva je bogata vitaminom A i karotenoidima, koji čuvaju zdravlje, podižu imunitet i održavaju kožu zdravom, a i dobar je izvor vlakana. Većina bundeva ima slatkast ukus i djeca će je bez problema prihvatiti.
I na kraju, ističe nutricionistkinja, doručak je izrazito važan i nikako ga ne bismo smjeli preskakati, pogotovo tokom zime. Njime se u organizam unese 40 posto dnevnih energetskih potreba. Djeca koja ne doručkuju često imaju slabiju koncentraciju i pospanija su od vršnjaka. Na primjer, doručak od žitarica cijelog zrna ne goje, a daju organizmu potrebnu energiju. Takođe, dobar doručak zimi je i kajgana jer djeci daje dovoljno energije da izdrže do ručka”.
Mala velika pravila dječje zimske ishrane
Jesti od jutra
Doručak se ne smije preskakati jer se njime unese čak 40 posto dnevnih energetskih potreba
Protiv bolesti
Masna riba, bundeva i citrusi organizmu će obezbijediti dovoljne količine vitamina A, C i D.
Pet obroka na dan
Djeci školskog uzrasta potrebno je pet obroka; doručak, ručak, večera i dva međuobroka. Treba ih uzimati u pravilnim vremenskim razmacima. Djeca slijede primer roditelja, pa ako u kući nema voća, ne treba očekivati ni da će ga zavoljeti.
Dodaci ishrani – kada se daju?
Djeci koja jedu slabije treba davati neki multivitamin i kapsulu omega-3 masnih kisjelina, ali s vitaminima ne treba pretjerivati niti ih davati na svoju ruku. Posavjetujte se sa stručnjacima jer i predoziranje može biti štetno, a važno je znati šta djeci tačno fali od vitamina.
