Ukoliko ne možete da zamislite život bez čokolade, onda imate sreće što niste rođeni prije šesnaestog vjeka. Jer je do tada čokolada postojala samo u Mezoamerici i to u malo drugačijem obliku nego što je danas.
Još 1900. godine prije nove ere, ljudi iz te regije su naučili da pripremaju zrna sa domaćeg drveta kakaa.
Najstarija saznanja nam govore da su zrna kakaa bila mljevena i miješana sa kukuruznim brašnom i čili papričicama. Na ovaj način je pripreman napitak, koji nije opuštajuća šolja kakaa, već gorka energetska mješavina sa pjenom na vrhu. A ako ste mislili da mi danas pravimo famu oko čokolade takve kakva je, tadašnji Mezoamerikanci su nas potukli u tome.
Oni su vjerovali da je kako rajska hrana, podarena ljudima od strane pernatog zmijskog boga Kukulkana, kako ga je nazivalo pleme Maja, a Asteci su ga zvali Ketzalkvotel.
Asteci su kakao koristili kao valutu, a čokoladu su pili za vrijeme kraljevskih praznika. Kako je takođe darovan vojnicima kao nagrada za uspjehe u bitkama. Korišćen je i tokom rituala.
Prvo putovanje čokolade preko Atlantika dogodilo se 1519. godine, kada je Hernan Kortez, posjetio okrug Montezuma, tadašnji glavni grad astečkog carstva Tenočtitlan. Po Hernanovom svjedočenju, kralj je pred njega iznio 50 bokala čokoladnog napitka i sipao ga u zlatne šolje.
Kada su se kolonisti vratili u Evropu, sa tovarom novog i čudnog zrnevlja kakaa, misionari koji su se bavili običajima i kulturom, nazvali su kakao afrodizijakom.
Na početku, gorak ukus kakaa, ga je učinio pogodnim da se koristi u medicinske svrhe kao lijek za stomačne probleme. Ali zaslađen i uz dodatak meda ili vanile, brzo je učinila da kako postane čokoladna poslastica izuzetno popularna u španskom okrugu. Uskoro nijedna aristokratski dom nije bio potpuno opremljen bez escajga za služenje čokoladne poslastice.
Kako je proizvodnja kakaa zahtjevan i težak proces, a potražnja čokolade imeđu 1700-1800. godine biva u porastu, kako počinje da se uzgaja na plantažama, što dalje uslovljava uvoz robova sa obala Afrike.
Da li se onda, toliko obožavana čokolada, može okriviti za masovno nastajanje robova, ili je ipak čovjek kriv za tu pojavu, prosudite sami.
