Ugljeni hidrati, proteini, masti se nalaze u svemu što pojedete, a onda se sve to pretvara u jednostavne šećere, amino kisjeline i masnoće.
Većina ljudi ne jede sedam malih obroka na dan da bi održali optimalan nivo hranljivih materija u tijelu, pa se njihova količina smanjuje u toku dana.
Glad može da probudi najgore osjećanje u vama, čak i ljutnju. Vi niste krivi za to, a jedini krivac je nedostatak šećera u krvi.
Kako bi normalno mogao da funkcioniše, ljudski mozak zavisi od jednostavnih šećera, odnosno od glukoze. Ako njen nivo opadne, čovjek ne uspijeva da uradi ni najjednostavnije zadatke, a u ekstremnim slučajevima to može da dovede do vrtoglavice i pojave anksioznosti.
Kada vam se ovako nešto dogodi, znajte da vašem tijelu nedostaje glukoza, a mozak to prepoznaje kao opasnost.
Za razliku od drugih organa, koji koriste razne hranljive materije, mozak zavisi prvenstveno od glukoze. Veza između niskog nivoa šećera u krvi i ljutnje je toliko velika da su naučnici predvidjeli da se nasilje dešava kod ljudi koji su imali problema sa regulacijom nivoa glukoze u krvi.
Kada smo gladni tijelo pokušava da riješi taj problem, a mozak šalje poruke organima da ubrzaju rad. To izaziva adrenalin koji dodatno utiče na raspoloženje.
U tom slučaju najbolje je da napunite svoj tanjir hranom poput jogurta, spanaća, karfiola, oraha, jaja, i na taj način povećate nivo glukoze u organizmu.
