Psihologija

Biblioterapija: Knjige nam pomažu da pobijedimo stres, tugu i depresiju

Svi znamo da čitanje knjiga obogaćuje um i rječnik, ali da li ste ikada čuli za to da ono može da bude i lijek za vaše stresove, tugu i depresiju? Iako vam to zvuči nevjerovatno, liječenje knjigama zaista postoji i zove se biblioterapija.

Alison Ker Kortni je godinama poslom bila vezana za knjige i kroz ćaskanje sa kupcima u knjižari u kojoj je zaposlena, otkrila je da ima smisla za biblioterapiju, odnosno povezivanje ljudi sa knjigama koje odgovaraju određenim situacijama u njihovim životima. Alison nije doktorica, niti profesorica – ona jednostavno saosjeća sa drugim ljudima, sluša ih dok pričaju o svojim problemima i na osnovu tih razgovora im preporučuje knjige koje im mogu pomoći da ostvare svoje ciljeve, da se nose sa problematičnim emocijama ili da okrenu novu stranicu u svom životu. I da na samom početku razjasnimo – ovdje nije riječ o knjigama samopomoći. Knjige koje Alison preporučuje su klasici pisane riječi.

Jedan od najpopularnijih i najljepših romana engleske književnice Džejn Ostin „Ponos i predrasude“ vam može pomoći ako ste zatvoreni prema drugim ljudima i emocionalno nedostupni. Morate da shvatite lekciju koju Džejn pokušava da vas nauči ovom knjigom, a to je – da biste voljeli druge ljude morate zaista da ih poznajete.

Kejt Otlej, profesor kognitivne psihologije na Univerzitetu u Torontu smatra da ljudi koji čitaju knjige mogu bolje da razumiju druge.

„Književno djelo je komadić svijesti koji prelazi iz jednog uma u drugi i čitalac može da ga učini svojim“, objašnjava profesor Otlej i dodaje da će nam najviše pomoći knjige u kojima trebamo razumjeti karakter lika. Savršeni primjeri za to su „Gospođa Dalloway“ od Virdžinije Vulf i „Harry Potter“ od J.K. Rouling. Naime, dok čitate o brigama gospođe Dalloway kada kupuje cvijeće ili Harry Potterovim mukama da kontroliše svoje moći vi ćete to porediti sa svojim iskustvima.

„Drugim riječima, dok čitate vi mislite: ‘Ova osoba je uradila to i to i to me podsjeća na nekoga koga poznajem’ i kada tako razmišljate, vi više saosjećate sa drugima“, objasnio je profesor Otlej. Nebitno je to što vjerovatno nikad nećete priređivati savršenu zabavu u Londonu, niti ćete ikad sresti ćudljivog mladog čarobnjaka.

Laboratorijska istraživanja su pokazala da se empatija mnogo više razvija kod ljudi koji čitaju. Čitanje vam može pomoći da provjerite kakvo je vaše mišljenje o određenim pitanjima i ljudima iako vi nikad niste takvo nešto doživjeli.

Send this to a friend