Psihologija Koristili su je mnogi svjetski umjetnici

Hipnagogija, stanje svijesti koje nas podstiče na kreativnost

Jeste li čuli za pojam hipnagogija? Ne brinite se ako niste, mnogi nisu. Hipnagogija označava stanje između jave i sna, a prema navodima iz Huffington Posta – baš to stanje je ključ kreativnosti.

Fascinantno je stanje svesti koje ima karakteristične vizije poput sna i čudnih čulnih pojava. Psiholozi ovu fazu nazivaju hipnagogija, ali vjekovima prije nego što su stvorili termin za to, umjetnici su koristili hipnagoško stanje kako bi dobili neke od svojih najboljih ideja.

Nadrealistički umjetnik Salvador Dali hipnagogiju je nazivao počinak s ključem, i on ju je koristio kao kreativnu inspiraciju za više svojih maštovitih radova. Pronalazio je imaginarne mentalne slike u stanju koje traje tek nekoliko minuta prije nego što se uvedemo u pravi san.

“Morate riješiti problem spavanja bez spavanja, što je suština dijalektike sna, jer je to spokoj koji hoda u ravnoteži na napetoj i nevidljivoj žici koja razdvaja spavanje od jave”, Salvador Dali

Meri Šili, takođe, rekla je kako je dobila inspiraciju za “Frankenštajna” iz budnog sna u sitnim jutarnjim satima, kada je i napisala: “vidjela sam sa zatvorenim očima, ali bistre mentalne vizije”, navodi The Guardian.

“Tokom ovog stanja, um je fluidan i hiper asocijativan, dovodeći slike koje mogu izražavati slojeve sjećanja i senzacija”, istraživač snova Mišel Kar objasnila je na blogu Psychology Today.

Slično REM fazi sna – stanje dubokog sna kada se javljaju naši snovi – um vrti misli, ideje, sjećanja i emocije, praveći slobodne i često udaljene asocijacije između različitih koncepata. Ali, za razliku od REM faze, tokom hipnagogije dovoljno ste svjesni da barem djelomično budete svjesni i onoga što se događa. Iz ovog razloga, neki umjetnici su smatrali hipnagogiju bogatim izvorom ideja i inspiracije.

Hipnagogija može dovesti do nekih bizarnih vizualnih i perceptivnih halucinacija. Uobičajeno je da ljudi iskuse vizije koje se čine poput sna, zvukove, bljeskove boja, spoznaje, osjećanja i jedva formirane misli. Ali kada su ovakve slike previše živopisne ili uznemirujuće, međutim, mogu biti naznake nečega ozbiljnijeg – poremećaja spavanja koji se zove hipnagoške halucinacije.

Za one bez poremećaja spavanja, hipnagogija se može koristiti za stvaranje kreativnih uvida. Pruža jasan put do podsvijesti, intuitivnog uma koji je izvor aha! trenutaka koji nastaju naizgled niotkuda, kada je racionalni um zauzet drugim stvarima.

“Hipnagogija je najkraći put za komunikaciju iz naše podsvijesti”, rekla je Širli Markez Bonham, istraživačica svijesti. Vaša podsvijest može vam poslati rješenja kroz slike ili druge senzacije.

Razmislite koliko ste se puta sjetili najboljeg rješenja nakon prospavane noći, i kako se čudotvorno taj dan kasnije sve čini tako jasnijim.

Odakle, po vašem mišljenju, dolazi kreativnost? Jeste li ikada iskusili efekte hipnagogije? Za kraj ovog članka ipak stoji preporuka da ne zaboravite sanjariti preko dana, jer stanje hipnagogije vam daje tek nekoliko minuta uvida u ono što vaš um zaista može smisliti. Iskoristite te dragocjene trenutke inspiracije i kreativnosti – ali, nemojte se zadržati samo na njima.

Send this to a friend