Psihologija Identifikacija pojedinca je značajna tema socijalne psihologije

Identifikacija u masovnoj kulturi i u svakodnevnom životu

Problem identifikacije pojedinca je značajna tema u oblasti socijalne psihologije, još prije pojave masovne kulture. Takav fenomen su predstavljale, na primjer želje i težnje pojedinaca da imitiraju ličnosti iz literature i da se identifikuju sa njima. Pojavom masovne kulture problem identifikacije pojedinca dobija nove dimenzije. Istraživači ukazuju na razlike između identifikacije u svakodnevnom životu i identifikacije u masovnoj kulturi.

Da bi pokazao posebne funkcije identifikacije u masovnoj komunikaciji Gerhard Maletzke analizira funkcije identifikacije u direktnoj ličnoj komunikaciji. Po njemu učenje i “zamjensko zadovoljenje” predstavljaju dvije suštinske funkcije procesa identifikacije. Da bi odredio prvu funkciju, učenje on polazi od Sigmunda Frojda. Prema Frojdu identifikacija je pokušaj djeteta ili slabe osobe da preuzme očevu, majčinu ili vlast vođe da bi time umanjila svoj strah. Znači, identifikacija u prvom redu služi težnji za jačanjem i uzdizanjem JA. Na taj način ona omogućava osvajanje novih oblasti svijeta i života, proširuje područje iskustva i postaje efikasno sredstvo socijalnog učenja. Bitna funkcija identifikacije je i u tome što čovjek doživljava impulse kao ispunjenje čije mu je stvarno zadovoljenje iz bilo kojih razloga uskraćeno. Razni impulsi bi jako štetno djelovali na čovjeka, ali kroz identifikacije on postiže, “zamjensko zadovoljenje” jakih frustriranih impulsa.

Kada su u pitanju osnovne funkcije identifikacije sredstva masovnih komunikacija pružaju više nego direktna lična komunikacija. Razlika je prije svega u kvantitetu i kvalitetu. U direktnoj ličnoj komunikaciji krug izbora ličnosti sa kojima čovjek može da se identifikuje je sužen. Tako je broj ličnosti koje čovjek sreće u svakodnevnom životu veoma mali i tipološki usko ograničen. Zato ostaju brojne neispunjene i često veoma jake želje i potrebe za identifikacijom. Čovjek, na primjer u svojoj okolini ne može da nađe bogate i snažne ličnosti, ljubavne ili društvene partnere, umjetnike i zločince, svece i neurotičare. Međutim, sredstva masovnih komunikacija mu pružaju obilje takvih figura i proširuju mu krug potencijalnih objekata identifikacije. Posebno veliku ulogu ima fantazija koja utiče na težnje čovjeka da sretne figure identifikacije kakvih u stvarnosti nema. Čovjek traži junake, nad-čovjeka, idealan lik koji nalikuje na bića iz bajki i basni, kao što su anđeli, vile, vještice i đavoli. Međutim, mašta prosječnog čovjeka nije dovoljna da zadovolji sve potrebe i zbog toga je bio mali broj onih koji su takve likove stvarali za mase. Međutim, danas su taj zadatak preuzela u velikoj mjeri sredstva masovnih komunikacija, prije svega zbog umjetničkih mogućnosti oblikovanja i tehničkih mogućnosti širenja.

Formiranje ličnosti je pretežno uslovljeno elementima identifikacije u direktnoj ličnoj komunikaciji. Identifikacija u direktnoj ličnoj komunikaciji nije ograničena, na primjer, identifikacija sa roditeljima i drugim bliskim osobama ili grupama. Ona je u svojoj osnovi relativno trajnija i realna.

Susret sa komunikatorom u masovnoj komunikaciji traje relativno kratko vrijeme, pa čak i onda kada se ponavlja isprekidan je većim vremenskim intervalima. Zato je i identifikacija pojedinca u masovnoj kulturi vremenski isprekidana i uglavnom ne može da djeluje efikasnije na psihološke promjene u strukturi ličnosti. Međutim, u eri tehnoloških inovacija masovni mediji imaju sve veći uticaj na sve sfere života savremenog čovjeka, a posebno na sistem vrijednosti i formiranje stavova mladih ljudi i djece.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Tragikomedija🎭
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Tragikomedija🎭
Gost
Tragikomedija🎭

Strah za egzistenciju jer covjek kao jedinka tesko moze da prezivi.zato se ljudi priklanjaju npr.politickim partijama zbog pripadnosti grupi i sigurnosti ali se gubi individualnost.prodaju se.

Send this to a friend