Razloge za depresiju često namećemo sami sebi, prije svega zbog prevelikih očekivanja. Ovo je 12 najčešćih:
1. Obavljanje zadataka u posljednjem trenutku
Za većinu ljudi “najljepše doba godine” je zapravo najstresnije doba u godini. Milion i jedna sitnica koja treba da se obavi prije praznika, kupovina, priprema i uređivanje stvaraju ogroman pritisak na ljude zbog kog se pojavljuju negativna osjećanja, a u krajnjim slučajevima zbog toga ljudi znaju da padnu i u depresiju.
“Kako biste izbjegli osjećaj nemoći, tuge ili ljutnje napravite unaprijed raspored svih bitnih stvari koje treba da obavite i onda oko njih planirajte sve manje bitne obaveze. Na ovaj način ćete dati dovoljno vremena da pripremite sve što ste naumili, a da se ne osjećate iscrpljeno ili nezadovoljno”, savjetuje psiholog Margaret Verenberg.
2. Očekivanje savršenih praznika
Popularna kultura uvijek Božić predstavlja savršeno (ili katastrofično što ipak na kraju ispadne savršeno), a uticaj takvih filmova, spotova i televizijskih emisija na običnog čovjeka je strašno loš – što se više približava Božić to su očekivanja sve veća i veća, a vremena sve manje. I to stvara ogromni stres kod ljudi. Sve mora biti savršeno – jelka, pokloni, večera, ukrasi…
“Očekivanja da sve bude savršeno i da svi budu fantastično raspoloženi su nerealna i vode prema gorkom razočarenju i frustracijama, podižu hormon kortizol u tijelu, zahvaljujući kom se ljudi osjećaju “na rubu živaca” , objašnjava psihologi Debora Serani.
3. Očekujete da će praznično raspoloženje riješiti sve stare razmirice
Za vrijeme praznika većina ljudi je opuštenija nego inače i imaju više slobodnog vremena, pa postoji i veća šansa da će se baviti nekim društvenim i porodičnim pitanjima koja mogu uključivati i rješavanje nekih starih razmirica. Ali, to nije uvijek tako. I ako očekujete da ćete na Božićnom ručku riješiti neki problem koji imate s nekim iz porodice, vrlo vjerovatno ćete se razočarati.
Samo zato što su praznici ne znači da su ljudi automatski dobre volje ili da će promijeniti svoja mišljenja i stavove. Prije samih prazničnih okupljanja razmislite s kim ćete se susreti i pripremite se da ne ponavljate stare obrasce ponašanja, na taj način ćete smanjiti očekivanja i vjerovatno se bolje provesti.
4. Pojačani osjećaj gubitka ili promjene
Praznično vrijeme često kod ljudi pojačava osjećaj gubitka ili tuge zbog loših životnih okolnosti kao što su razvod, gubitak voljene osobe ili loše financijske situacije. I svi ti osjećaju podstiču depresiju.
“Kako biste izbjegli tugu i ostale negativna osjećanja razgovarajte sa svojim bližnjima o tome kako se osjećate. Probajte da zamijenite stare praznične tradicije koje vas podsjećaju na loša osjećanja novima koji će vas podstaći da se bolje osjećate”, savjetuje dr Serani.
5. Previše dopuštate sami sebi
Praznični sto pruža veliki izbor poslastica koje mogu imati jako negativan efekat na vas ako nemate mjeru. Jedenje previše slatkog podstiče proizvodnju insulina čije posljedice su umor, uzrujanost i smanjena poslovna sposobnost.
“Kako biste izbjegli loše posljedice prevelike konzumacije šećera razmislite kad najviše jedete slatko i zašto, i pokušajte unaprijed da izbjegnete te situacije”, izjavila je dr Serani za Riders Dajdžest.
6. Previše alkohola
Za vrijeme praznika ljudi su opušteniji, više se zabavljaju, a s tim i češće posežu za alkoholom. Možda se čini kao dobra ideja za vrijeme večernjeg izlaska, ali povećani unos alkohola može se završiti neprijatno. Sa druge strane, triježnjenje ima i depresivnu stranu, što se može pretvoriti u začarani krug – ako osoba posegne za alkoholom, jer se nada da će zaboraviti na svoje brige.
“Glavobolje kao posljedica alkohola ne pridodaju ni zabavi ni veselju, a mogu biti i početak ozbiljnog problema i imati fatalne posljedice”, napomenula je dr Verenberg.
7. Manjak fizičke aktivnosti
Užurbani životni stil inače ne ostavlja ljudima previše vremena za vježbanje i održavanje kondicije, a u kombinaciji sa kaloričnim prazničnim obrocima i povećanim unosom alkohola može dovesti do depresije.
“To ne znači da biste trebali pola praznika da provedete u teretani, već da umjesto ispred ulaza od zgrade parkirate malo niže niz ulicu, ili umjesto liftom se popnete stepenicama. Na ovaj način ćete aktivirati tijelo i ti mali naleti energije će smanjiti količinu stresa koju osjećate i podstaći vas da se bolje osjećate”, objašnjava dr Serani.
8. Premalo vremena za sebe
Ludnica oko pripreme prazničnih okupljanja često može potrajati i u to vrijeme ljudi često svoje privatne potrebe stavljaju na posljednje mjesto. Tako se može dogoditi da više nedjelja čovjek nema vremena da u miru prošeta pola sata ili sjedne na kafu sa prijateljem, pa čak ni da uživa u zasluženoj kupki.
Povratite svoje vrijeme za sebe i organizujte vrijeme koje ćete provesti u nečemu što vas opušta. Osjećaj stalne žurbe i napetosti, zajedno s velikim očekivanjima, vodi do negativnih osjećanja, pa čak i depresije. Uzmite vremena za sebe.
9. Kraći dani i duže noći
Kako bi ljudi optimalno funkcionisali tokom dana potrebna im je određena doza sunca koja pokreće proizvodnju hormona melatonina, koji održava naš unutrašnji ritam spavanja. Manjak sunca znači smanjenu proizvodnju melatonina i to može uticati na pojačanu razdražljivost, smanjenu koncentraciju, probleme sa spavanjem, glavobolje i mučninu – napomenula je dr Serani.
“Kako biste izbjegli pad melatonina dovoljno je tokom dana 20 minuta sjedjeti na suncu ili uz osunčani prozor kako bi naš unutrašnji sat i dalje normalno funkcionisao”, savjetuje dr Serani.
10. Financijska situacija
Jedan od najčešćih razloga zašto ljudi padaju u depresiju tokom praznika je velika potrošnja. Kupovina poklona, ukrasa i hrane za praznična druženja može višestruko probiti kućni budžet, što se što se može loše odraziti na idućih par mjeseci kad je potrebno veliko”stezanje kaiša” kako bi se financije vratile u normalu.
Kako biste izbjegli ovakvu “financijsku depresiju” planirajte unaprijed. Sastavite spisak kome ćete kupiti koji poklon, odredite budžete za te poklone i držite ga se. Kod kupovine namirnica, ne kupujte sve što je na akciji, već kod kuće napravite spisak stvari koje su vam potrebne i s njim krenite u prodavnicu.
Idealno bi bilo kad biste prije odlaska u trgovinu digli novac na bankomatu i ostavili kartice kod kuće. Na ovaj način ćete sami sebe prisiliti da se držite svojih financijskih ograničenja.
11. Previše obaveza
Često je u porodici jedna osoba odgovorna za okupljanja, praznike i slično, i to je uglavnom žena/majka/baka. Ovakva ne-raspodjela zadataka dovodi do opterećenja kod osobe koja je zadužena “za sve”, a u ekstremnim slučajevima može dovesti i do depresije. Prenatrpani raspored i mnoštvo raznovrsnih obaveza dovodi do smanjenja koncentracije i neizbježno do grešaka koje kod nekih ljudi vode u depresivno stanje.
Ako ste skloni samokritici ili ste svjesni da ne možete i ne želite imati takav pritisak na sebi, unaprijed podijelite zadatke članovima porodice. Svako je za nešto zadužen. Na ovaj način će svi barem malo pomoći, a vi ćete osjetiti ogromno olakšanje.
12. “Nametnuti” praznici
Puno ljudi se osjeća melanholično zato što su im svi praznici jednaki, uvijek isti ljudi, na istom mjestu koji rade iste stvari. Takođe pritisak koji se vrši na vas da obilazite jedne rođake ili druge može završiti svađama i ljutnjom zbog čega se loše osjećate.
“Identifikujte svoje prioritete – s kim želite da budete za praznike, koliko vremena s njima želite da budete i gdje. Ako želite da provedete vrijeme s nekim s kim inače niste za praznike, nazovite ih, budite proaktivni”, savjetuje Verenberg.
