Psihologija snažno oblikuju ponašanje

Kako nastaju predrasude?

Predrasude snažno oblikuju ponašanje i utiču na interakciju među ljudima, posebno onima koji se razlikuju u nekom pogledu. Predstavljaju neosnovan i najčešće negativan stav prema pripadnicima određene grupe. Prate ih neprijatna osjećanja, uvrežena mišljenja i sklonost ka diskriminaciji. Iako se definicije mogu razlikovati, jedno je sigurno – tolerancija na različitost je veoma niska.

Pored toga, osoba koja svijet posmatra iz tog ugla, generalizuje ljude i pojave, te ih ne sagledava kao individue sa svojim vrlinama i manama.

Postoje različiti tipovi predrasuda, od kojih se izdvajaju one na osnovu: pola, rase, godina, seksualne orijentacije, nacionalnosti, sociekonomskog položaja i religijske pripadnosti. One su praćene pojavama kao što su: rasizam, seksizam, klasizam, homofobija, nacionalizam, ejdžizam i ksenofobija. Jednom kada se jave, sa sobom povlače stereotipe, diskriminaciju i maltretiranje.

Kada su u pitanju stereotipi oni mogu biti pozitivne ili negativne prirode. Primjer za prvu grupu bila bi pretpostavka da su sve žene tople i nježne, a za drugu da su svi tinejdžeri lijeni. Međutim, kako nisu zasnovani na činjenicama, lako mogu skrenuti u pravcu koji ne želimo.

Psiholog Gordon Olport smatra da su predrasude i stereotipi nešto sasvim prirodno ljudskom mozgu. Razlog je jednostavan, a glasi da je za doživljaj svijeta oko sebe neophodno da napravimo podjele u glavi. Kada jednom klasifikujemo ljude i pojave, imamo osnov za normalno rasuđivanje. On dodaje da je to jedini mogući slijed.

Međutim, to ne znači da su zaključci koje izvodimo validni. Upravo to automatsko svrstavanje ljudi, pojava i predmeta u kategoriju lošeg ili dobrog, može dovesti do grešaka. U članku magazina Current Directions in Psychological Science navodi se da su predrasudama sklone osobe koje ne umiju da izađu na kraj sa dvosmislenošću, pa drugim ljudima, koje često i ne poznaju, priljepljuju etikete.

Ono što je interesantno napomenuti jeste da smo skloni da razlike među pripadnicima iste grupe svedemo na minimum, a one među različitim grupama preuveličavamo. Jedan eksperiment potvrdio je ovu tezu i to na primjeru muškaraca i žena. Naime, ispitanici su imali zadatak da procijene visinu žena i muškaraca sa fotografija, pri čemu su se potrudili da oni budu iste visine. Međutim, rezultati su pokazali da su muškarci po pravilu proglašeni višim, iako je skrenuta pažnja da se svaka osoba posmatra izolovano, bez obzira na pol. Na kraju su ostali uskraćeni za nagradu, kao rezultat ranije pretpostavke.

Istraživači su takođe izveli zaključak da unutar svoje grupe ljudi sebe posmatraju kao različite, dok osobe iz drugih grupa smatraju jednoličnim. Ovaj fenomen je široko rasprostranjen i odnosi se na rasu, nacionalnost, religijsku pripadnost, godine i slične kategorije.

Pored traženja uzroka predrasuda, važno je pozabaviti se i načinima na koje se njihova upotreba može smanjiti. Empatija prema pripadnicima drugih grupa se izdvaja kao jedno od najboljih rješenja. Zamišljanjem sebe na mjestu druge osobe pomaže nam da zamislimo kako bismo razmišljali i delali u istoj situaciji, i bolje razumijemo tuđa osjećanja i potrebe. Pored toga potrebno je uvesti i zakone i regulative koji garantuju jednak tretman prema svima, podizati svijest ljudi da se uključe u proces borbe protiv predrasuda, zatim im objasniti da su često uvjerenja koja imaju pogrešna, te da treba što više da budu u kontaktu sa različitim grupama.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
💗mne🇲🇪
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
💗mne🇲🇪
Gost
💗mne🇲🇪

Imaju li ovi žuti predrasudu prema zelenom, ili ovaj zeleni ima predrasudu prema crnima?

Send this to a friend