Psiholozi i drugi stručnjaci koji se bave problemima sa spavanjem otkrili su da su razdražljivost, loše raspoloženje i fizička iscrpljenost prvi znakovi nedovoljnog sna.
Ako osoba nakon tih prvih znakova ne ode na spavanje, počeće da doživljava apatiju, emocionalne reakcije će izostati, a govor će se usporiti.
Takođe, pamćenje i koncentracija će značajno oslabiti, čak do te mjere da osoba ne može da izvrši jednostavne zadatke.
Koliko je sati sna potrebno?
Većina zdravih ljudi provede oko 16 sati u budnom stanju, dok prosječno spava oko osam sati.
Međutim, neke osobe mogu da funkcionišu normalno i poslije samo šest sati sna, dok će se kod ostalih osjetiti neispavanost tokom dana.
S druge strane, postoje i oni kojima osam sati nije dovoljno jer njima je potrebno oko deset sati sna. Suprotno vjerovanju, potreba za snom ne opada s godinama, ali činjenica je da su godine važne kod određivanja prosječnog vremena spavanja.
Novorođenčetu je potrebno oko 17 sati sna u danu, dok jednogodišnje dijete spava otprilike 14 sati. Na potrebne sate sna mogu uticati i brojni drugi problemi. Naime, osobe koje imaju problema sa živčanim, kardiovaskularnim ili metaboličkim funkcijama, mogu da se suoče sa ozbiljnim poteškoćama sa spavanjem.
Problemi sa spavanjem se često javljaju i kao simptom određenih fizičkih ili psihičkih oboljenja. Ponekad i okolnosti u kojima osoba živi ili radi mogu da budu uzrok poremećaja sna (ljekari, vozači kamiona i ostali radnici koji imaju noćne smjene i visokostresne poslove).
Najčešći uzroci nedovoljnog sna
Stres je najveći okidač kratkoročnih poteškoća sa spavanjem, tvrde stručnjaci.
Obično problemi sa spavanjem nestaju kada prođe stresna situacija. Međutim, ako se kratkotrajna nesanica, ne tretira adekvatno od samog početka, može da potraje i nakon što stresnu situaciju prevaziđemo.
Pored toga, konzumiranje alkohola ili kofeinskih napitaka kasno popodne ili uveče, vježbanje prije spavanja, neredovan odlazak na spavanje i buđenje tokom noći, kao i obavljanje drugih mentalno intenzivnih aktivnosti neposredno prije spavanja, mogu značajno da poremete kvalitet sna.
Nažalost, smjenski rad je veliki problem za uspostavljanje i održavanje stabilnih cirkadijurnih ritmova. Ovakav način rada prisiljava osobu na često mijenjanje normalnih bioloških ritmova zbog čega je teško može da pravilan ritam spavanja.
Takođe, putovanja narušavaju san, posebno kada je u pitanju putovanje kroz nekoliko vremenskih zona.
Naravno, faktori okoline su važni za normalan i kvalitetan san. Ako je prostorija pretopla ili prehladna, prejako osvijetljena ili prebučna, javlja se nesanica. Ali, važno je i s kim spavate. Ako spavate s osobom koja ima problema s hrkanjem, to će vjerovatno nakon nekog vremena postati i vaš problem zato što nećete moći zaspati.
Bilo kakve fizičke i psihičke promjene, poteškoće i poremećaji, kao i ljekovi protiv takvih tegoba, mogu da izazovu probleme sa spavanjem. Bilo bi dobro da u takvim situacijama potražite savjet ljekara kako biste započeli adekvatnu terapiju.
Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje, problemi sa spavanjem su glavni simptomi nekih psihijatrijskih poremećaja kao što su veliki anksiozno- depresivni poremećaj, distimija, afektivni poremećaj i bipolarni poremećaj.
Je li neispavanost normalna?
Neispavanost i pospanost značajno utiče na racionalno donošenje naših odluka, kao i preuzimanje rizika, pokazala je jedna naučna studija objavljena u časopisu Sleep 2004. godine.
Naime, ispitanici koji su bili budni i koncentrisani, lakše su shvatili količinu posla i vrijeme potrebno za završavanje određenih zadataka, te su uspjeli da razumiju rizik gubitka novca ako zadatke ne završe na vrijeme.
Sa druge strane, neispavane osobe su prerano odustajale od obavljanja zadataka ili su previše rizikovali gubitak novca pokušavajući da dovrše zadatak za koji nisu bili sposobni zbog nedostatka koncentracije i gubitka pažnje.
Osim toga, sve je veći broj automobilskih nesreća uzrokovanih umorom i nedostatkom sna.
