“Iako zvuči čudno, stres može biti koristan za nas. Svako ko je na poslu bio suočen sa kratkim rokovima ili ko se takmičio u nekom sportu zna da stres mobiliše sve naše sposobnosti i poboljšava naše performanse. Stres nekada prati i pozitivne događaje, veselja, razonode i svečanosti, pa se može slobodno reći da pomalo stresa nije na odmet. Međutim, svakodnevni produženi stres djeluje štetno na nas i može dovesti do depresije”, upozorava prof. dr Srđan Milovanović, poznati psihijatar.
Kakva je veza između depresije i stresa?
U stresnim situacijama naše tijelo luči kortizol, tzv. „hormon stresa“, koji stimuliše oslobađanje energije i pojačava naše odbrambene sisteme. Kortizol kao prirodni alarm pojačava budnost, motivaciju i strah.
U normalnim okolnostima, ovaj mehanizam se sam gasi kada prođe stresna situacija. Međutim, u slučajevima produženog i intenzivnog stresa, odbrambeni mehanizmi ostaju dugo aktivni, što remeti važne procese u našem tijelu.
“Kao posljedica visokih nivoa kortizola, smanjuje se stvaranje serotonina u mozgu, što dovodi do uznemirenosti, depresije, glavobolje, problema sa spavanjem, oslabljene koncentracije i otežanog pamćenja”, navodi prof. dr Milovanović.
Depresija izazvana stresom još više pojačava stres
Mogućnost nastanka depresije postoji bilo da je u pitanju konstantan produžen stres (pritisak na poslu, loša finansijska situacija, ispiti, svakodnevni zahtjevi djece i porodice…), ili iznenadan stresan događaj (smrt bliske osobe, razvod ili gubitak posla).
Vremenom, dolazi do smanjenja nivoa serotonina što čini da se osjećamo bezvoljno, bez energije i motivacije da nastavimo dalje. Kako nam pada koncentracija i pažnja, sve manje smo sposobni da odgovorimo na zahtjeve u radnom okruženju, a kako smo pojačano osjetljivi, trpe i naši odnosi sa najbližima. Na taj način lako upadamo u začarani krug stresa, ličnog nezadovoljstva i neuspjeha na svakom planu.
Produžen stres, dakle, negativno utiče na naše raspoloženje, emocije i ukupan kvalitet života. Zbog toga je važno reagovati na vrijeme.
