Psihologija Alkohol, nikotin, nespavanje, samoća...

Navike koje povećavaju anksioznost

Simptomi koji se javljaju kao posljedica povišene anksioznosti su raznovrsni i variraju od osobe do osobe. Razlikujemo simptome koji se javljaju na tjelesnom nivou (ubrzano disanje, znojenje, mučnina, drhtanje, mišićna napetost, ubrzan rad srca, osećaj gušenja…) i simptome koji se javljaju na mentalnom nivou (depersonalizacija i derealizacija).

Istraživanja pokazuju da pojavi i/ili intenziviranju nekih od simptoma mogu da doprinesu i određene životne navike. Stoga, ako uočimo koja su to ponašanja koja mogu biti okidač za aktiviranje simptoma anksioznosti, na njih možemo i delovati u pravcu usvajanja novih, funkcionalnijih obrazaca ponašanja.

U daljem tektu saznajte koje su to životne navike u korelaciji sa održavanjem povišene anksioznosti.

Ne spavate dovoljno

Od djetinjstva još znamo da je san neophodan kako za pravilno fizičko, tako i za mentalno funkcionisanje. Odraslom čovjeku je potrebno minimum 7 sati kvalitetnog sna, djeci do puberteta 10-11 sati, a adolescentima 8-9 sati. Ako se niste dovoljno naspavali, to je već samo po sebi stres za organizam, što dalje aktivira anksioznost kao upozorenje da organizam nije u ravnoteži. Neispavanost posljedično dovodi i do neefikasnosti u ispunjavanju svakodnevnih obaveza vezanih za posao, učenje, i slično, što dodatno pojačava anksioznost i nezadovoljstvo.

Navika koja značajno utiče na kvalitet sna je upotreba mobilnog telefona i različitih aplikacija pred spavanje koje stimulišu moždanu aktivnost i intenziviraju anksioznost. Ovo je posebno značajno da znamo kada su u pitanju djeca, čiji mozak je još podložniji spoljašnjim dražima. Potrudite se da telefon zamijenite knjigom ili nekom od tehnika za relaksaciju.

Previše pažnje posvećujete društvenim mrežama

Stalna potreba da provjeravate notifikacije na društvenim mrežama, kao i da ih izlistavate besciljno u vezi su sa održavanjem povišene anksioznosti, ali i depresivnosti. To je i aktivnost koja Vam može skretati pažnju sa mnogo bitnijih sadržaja – na primjer, sa učenja. Vrijeme Vam nepovratno proleti pa se onda javljaju i ljutnja i bijes na sebe zbog neproduktivnosti. Takođe, društvene mreže mogu podsticati i održavati nezadovoljstvo sopstvenim životom ukoliko upadnete u zamku poređenja sa tuđim “savršenim” životima. Umjesto toga, usredsredite se na interakcije sa bliskim osobama koje će pozitivno uticati na raspoloženje.

Unosite velike doze kofeina

Da bi izazvao efekat budnosti, kofein stimuliše “bori se ili bježi” reakciju, identično kao anksioznost. Velike doze kofeina izazivaju sve prethodno navedene simptome, kao i pojačanu iritabilnost. Utvrđeno je i da su osobe sa paničnim poremećajem, generalno, povišeno osjetljive na kofein. Ukoliko sebe prepoznajete u ovome, pokušajte da količinu kafe smanjite na jednu šolju dnevno, tako što ćete preostalu količinu zamijeniti crnim ili zelenim čajem, a zbog opšteg zdravstvenog stanja energetska pića i sokove koji sadrže kofein pokušajte u potpunosti da izbacite iz upotrebe – zamijenite ih limunadom.

Unosite velike količine alkohola i nikotina

Alkohol i nikotin su takođe psihostimulansi, kao i kofein. Osobe sa anksioznim poremećajem su sklone zloupotrebi alkohola jer ih “opušta”, posebno u situacijama kada moraju da komuniciraju sa ljudima. Međutim, to je trenutni efekat. Mamurluk sa sobom nosi simptome koji su karakteristični i za povišenu anksioznost. Ukoliko je ekscesivno konzumiranje alkohola često, mijenja se određena moždana struktura i to osobu može činiti anksioznijom i razdražljivijom. Isti je slučaj i sa prekomjernim unosom nikotina, kao i ostalih supstanci koje nalazimo u cigaretama.

Hranite se nezdravo

Budući da su potrebe za hranom i vodom bazične, anksioznost će se prirodno javiti kao alarm kada one nisu zadovoljene na pravi način. Ako nutricionistu ili endokrinologa pitate koji je najadekvatniji način ishrane, dobićete odgovor da je to umjerena ishrana. Moderne dijete koje se baziraju na visokom unosu masti i/ili proteina, na niskom unosu ugljenih hidrata ili na izuzetno redukovanom kalorijskom unosu najverovatnije će se, na duže staze, negativno odraziti na cjelokupno stanje organizma pa tako i na Vašu anksioznost. Takođe, na raspoloženje će se negativno odraziti i ishrana bazirana na prostim ugljenim hidratima – brzoj hrani i slatkišima. Umjesto toga, uvrstite u svoju ishranu zdrave masti, kvalitetne proteine i složene ugljene hidrate. Jako je bitno i ne preskakati obroke, jer će u suprotnom dolaziti do pada šećera u krvi, što će se dalje odražavati na nedostatak energije i negativno raspoloženje. Dehidratacija će se takođe negativno odraziti na psihičko stanje – prouzrokovaće vrtoglavicu i ubrzan rad srca što Vas može dovesti i do paničnog napada ako
se uplašite ovih simptoma.

Nemate fizičku aktivnost

Centralni nervni sistem i hormoni koji su zaduženi za raspoloženje pozitivno reaguju na motoričku aktivnost. Vaše mentalno zdravlje trpi ukoliko dane provodite ne izlazeći iz kuće, ili ukoliko ste usmjereni isključivo na posao ili učenje. Fizička aktivnost ne mora da podrazumijeva naporan trening u teretani – samo 10 minuta vježbanja ili pola sata-sat šetnje značajno će se pozitivno odraziti i na fizičko i na psihičko stanje. Potrudite se da, kada god imate mogućnost, izbjegnete gradski prevoz ili vožnju autom. Učinićete tako dobro djelo za svoje raspoloženje. Svjež vazduh, i naročito sunčeva svjetlost, učiniće da se značajno bolje osjećate. Postoje brojna istraživanja koja dokazuju korelaciju između deficita vitamina D u organizmu i povišene anksioznosti i depresije.

Zanemarujete društveni život

Iako možda niste osoba koja uživa u izlascima do jutra, izolacija će povećati anksioznost. Sasvim je u redu i poželjno imati određeno vrijeme samo za sebe. Međutim, ako uporno ignorišete pozive za druženja, ne činite dobro svom raspoloženju. Stoga nađite neki kompromis, dogovorite se sa društvom da idete u šetnju, u bioskop, pozorište, na izlet, u poslastičarnicu. Uglavnom ćete unaprijed procjenjivati da će sam izlazak iz Vaše komforne zone biti preplavljujuće iskustvo i da je bolje da ostanete kući. Međutim, najvjerovatniji scenario je da će Vam druženje prijati i da anksioznost uopšte neće biti tako visoka kao što predviđate. Izbjegavanjem situacija koje procjenjujete kao okidače za “nepodnošljivu” anksioznost, zapravo je podržavate. S druge strane, izlaganjem tim situacijama “pokazujete joj zube”. Imajte u vidu da je socijalna podrška veoma značajna u
prevazilaženju anksioznih poremećaja.

Zapostavljate obaveze

To što ćete odlagati izvršavanje neke obaveze u nedogled, učiniće Vas dodatno anksioznim jer obaveze odlaganjem neće nestajati već će se gomilati. Tako upadate u “začarani krug” anksioznosti. Jedini način da smanjite nivo stresa jeste da jednostavno počnete da obavljate svoje zadatke. Ako na Vas djeluje preplavljujuće to što ih je previše, raščlanite ih na manje korake. Svaki korak koji uspješno savladate, činiće da se osjećate bolje i biće motivacija za naredni korak.

Preokupirani ste obavezama

S druge strane, ni suprotna krajnost nije poželjna – i apsolutna, cjelodnevna posvećenost obavezama tokom dužeg vremenskog perioda loše će se odraziti na Vaše mentalno stanje. Potrudite se da uvijek imate vremena za sebe, svoju porodicu, partnera, prijatelje. To će Vam “napuniti baterije” i dati snagu za nošenje sa svakodnevnim stresom.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Jovana
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Jovana
Gost
Jovana

Kako kvalitetan tekst!

Send this to a friend