Psihologija Koliko imam toliko se i protežem

Parkinsonov zakon: Zašto je većina ljudi siromašna

Parkinsonov zakon (satirično formulisan zakon zasnovan na iskustvu britanskih vladinih agencija) jedan je od najpoznatijih i najvažnijih zakona koji se koriste u upravljanju novcem. Ovaj zakon je formulisao engleski pisac Nortkon Parkison prije mnogo godina, i objašnjava zašto većina ljudi ostaje siromašna do kraja života.

Princip zakona

Zakon kaže da, bez obzira koliko ljudi zarađuju, skloni su da potroše sve, pa čak i malo više. Njihovi troškovi rastu zajedno sa prihodima. Mnogi ljudi vremenom počnu zarađivati nekoliko puta više nego na početku karijere. Ali, na ovaj ili onaj način, izgleda da im treba svaki dinar kako bi održali stil života. Bez obzira koliko zarađuju, ljudima nikad nije dovoljno novca.

Ključ finansijskog uspjeha

Prvi zaključak koji proizilazi iz Parkisonovog zakona glasi: “Finansijska nezavisnost proizilazi iz kršenja Parkisonovog zakona.”

Parkinsonov zakon pokazuje zamku u koju upada većina ljudi. To je uzrok dugova, brige oko novca i finansijskih nevolja. Tek kada razvijete dovoljno snage, volje da se oduprete unutrašnjem nagonu da potrošite sve što zaradite, počećete da gomilate novac i da se razlikujete od većine ljudi.

Smanjite troškove

Drugi zaključak iz Parkinsonovog zakona glasi: “Ako dozvolite da vaši troškovi rastu sporije od vaših prihoda, a uštedite ili uložite ovu razliku, tada ćete postati finansijski nezavisni.”

To je najvažnije. Ako možete povećati zaradu od povećanog dohotka i sve većih troškova održavanja svog životnog stila, a zatim uštedjeti i uložiti razliku, nakon nekog vremena, kako se povećava ulaganje, možete poboljšati svoje materijalno blagostanje. Namjernim kršenjem Parkinsonovog zakona, na kraju ćete postati finansijski nezavisni.

Praktična vježba

Evo dva trika pomoću kojih možete odmah primijeniti ovaj zakon: Prvo, zamislite da vam je finansijska situacija blizu urušavanja i treba da preduzmete mjere da se situacija ispravi. Smanjite neophodne troškove. Napravite budžet fiksnih, nezaobilaznih troškova koji se javljaju tokom mjeseca, i privremeno ograničite svoje troškove na ovaj iznos.

Pažljivo proučite svaku stavku troškova. Udubite se u njihovu validnost kao da analizirate tuđi budžet. Potražite načine za uštedu. Težite za najmanje 10 posto smanjenja troškova u naredna tri mjeseca.

Drugo, donesite odluku da uštedite i uložite 50 posto bilo kog povećanja svog prihoda iz bilo kog izvora. Naučite da živite sa preostalih 50%. Radite to tokom svog aktivnog života.

Send this to a friend