Psihologija

Previše stresa vodi u depresiju

Iako zvuči čudno, stres može biti koristan za nas. Svako ko je na poslu bio suočen sa kratkim rokovima ili ko se takmičio u nekom sportu zna da stres mobilise sve naše sposobnosti i poboljšava naše performanse. Stres nekada prati i pozitivne događaje veselja, razonode i svečanosti, pa se može slobodno reći da pomalo stresa nije na odmet.

Stres i depresija su usko povezani

“Međutim, svakodnevni produženi stres djeluje štetno na nas i može dovesti do depresije”, upozorava prof. dr Srđan Milovanović, direktor Dnevne bolnice Psihijatrijske klinike Kliničkog centra Srbije.

Kakva je veza između depresije i stresa?

U stresnim situacijama naše tijelo luči kortizol, tzv. “hormon stresa”, koji stimuliše oslobađanje energije i pojačava naše odbrambene sisteme. Kortizol kao prirodni alarm pojačava budnost, motivaciju i strah. U normalnim okolnostima, ovaj mehanizam se sam gasi kada prođe stresna situacija. Međutim, u slučajevima produženog i intenzivnog stresa, odbrambeni mehanizmi ostaju dugo aktivni, što remeti važne procese u našem tijelu.

“Kao posljedica visokih nivoa kortizola, smanjuje se stvaranje serotonina u mozgu, što dovodi do uznemirenosti, depresije, glavobolje, problema sa spavanjem, oslabljene koncentracije i otežanog pamćenja”, navodi prof. dr Milovanović.

Depresija izazvana stresom još više pojačava stres

Mogućnost nastanka depresije postoji bilo da je u pitanju konstantan produžen stres (pritisak na poslu, loša finansijska situacija, ispiti, svakodnevni zahtjevi dece i porodice…), ili iznenadan stresan događaj (smrt bliske osobe, razvod ili gubitak posla).

Vremenom, dolazi do smanjenja nivoa serotonina što čini da se osjećamo bezvoljno, neraspoloženo, bez energije i motivacije da nastavimo dalje. Kako nam pada koncentracija i pažnja, sve manje smo sposobni da odgovorimo na zahtjeve u radnom okruženju, a kako smo pojačano osetljivi, trpe i naši odnosi sa najbližima. Na taj način lako upadamo u začarani krug stresa, ličnog nezadovoljstva i neuspjeha na svakom planu.

Kako se boriti sa stresom i depresijom na prirodan način?

Nacionalni vodič dobre prakse za liječenje depresije navodi S-adenozil metionin (SAMe) kao nutritivni suplement u tretmanu blagih i umjerenih simptoma depresije. SAMe je prirodna supstanca i djeluje tako što povećava stvaranje serotonina, tzv”hormona sreće” i niza drugih supstanci koje poboljšavaju raspoloženje.

“Preko 75 kliničkih istraživanja pokazala su pozitivan efekat SAMe na raspoloženje, sličan ljekovima protiv depresije, ali bez neželjenih dejstava. Dodatno, pacijenti koji su uzimali SAMe imali su značajno bolje rezultate na testovima koncentracije, pažnje i pamćenja”, ukazuje eminentni psihijatar.

“Novije studije takođe su pokazale pozitivan terapijski efekat SAMe i kada se uzima kao dodatak standardnim ljekovima protiv depresije. U nekim slučajevima kada se ne dobija očekivani antidepresivni odgovor, rješenje može biti dodavanje SAMe. U tom slučaju, potrebno je da pacijent bude minimum šest nedjelja na stabilnoj dozi antidepresiva, kada se doda SAMe”, ističe prof. dr Milovanović.

Produžen stres, dakle, negativno utiče na naše raspoloženje, emocije i ukupan kvalitet života. Zbog toga je važno reagovati na vrijeme!

Razlika između depresije i depresivne epizode

Depresiju kao poremećaj ne treba brkati sa depresivnim epizodama. Svi ljudi su skloni depresivnim epizodama koje se mogu javiti kada se osobi u životu desi nešto loše ili još češće kada se osobi iznenada desi zaredom nekoliko loših događaja koji značajno uzdrmaju njenu stabilnost.

Smrt bliske osobe, razvod, raskid dugogodišnje veze, gubitak posla, preseljenje u inostranstvo i sl. Sve su to stresni događaji koji mogu prethoditi javljanju prolazne depresivne epizode.

Depresivna epizoda je prolazna, osoba spontano izađe iz nje. Za razliku od toga depresija je stanje koje traje duže (duže od šest nedjelja). To je stanje koje osoba sama nesvjesno održava i javlja se samo kod osoba koje imaju predispoziciju za depresiju.

 

Send this to a friend