Psihologija

Sedam ključnih simptoma depresije

Kad čujemo da je neko depresivan, obično to vežemo za stanja i osjećaje koje smo imali sami u nekim sličnim tužnim situacijama, iako često ne možemo da definišemo šta to znači. Ali kada se govori o depresiji u kliničkom smislu, odnosno u smislu ozbiljnog poremećaja, podrazumijeva se skup simptoma koji imaju svoj intenzitet i trajanje.

Kod depresije u kliničkom smislu loše raspoloženje najčešće nije vezano za samo jednu životnu situaciju ili akciju, već je trajno. Takođe, ono je uvijek vezano i za neke druge simptome koji pripadaju somatskim, kognitivnim i sferama ponašanja, kaže dr Petrana Brečič iz Zavoda za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.

Dodaje da takvo stanje po pravilu traje duže od dvije nedjelje i intenzitetom je takvo da onemogućava osobu u normalnom porodičnom i širem socijalnom funkcionisanju.

“Kada bilo koji simptom ili neželjeno ponašanje traje duže od petnaestak dana, ili je takvog intenziteta da sami vidimo, ili nam drugi kažu da više ne možemo sami, da smo drugačiji, da smo promijenili ponašanje ili počeli da zakazujemo, to su znakovi depresije. Ako tuga, razdražljivost, gubitak energije, nemogućnost popravljanja raspoloženja, nesanica, napetost, nemir, osjećaj krivice i lične nesposobnosti, te razni tjelesni simptomi traju duže od petnaestak dana, svakako treba potražiti pomoć”, kaže Brečić.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od depresije danas boluje oko 300 do 350 miliona ljudi, a do 2020. godine postaće drugi globalni zdravstveni problem (sadaje na 4. mjestu), a u ženskoj populaciji prvi. Ona je prominentni javno zdravstveni problem, jer je uzrok ne samo visoke bolesnosti, već i smrtnosti (15 posto depresivnih osoba izvrši suicid), radne nesposobnosti, povećanog rizika kardiovaskularnih i ostalih tjelesnih bolesti, ističe Brečić.

Najbitniji simptomi na koje treba obratiti pažnju:

1. Različite metode skrivanja i zanemarivanja problema. Osoba koja je u depresiji nerijetko se pretrpava obavezama i juri s jednog zadatka na drugi kako ne bi morala da razmišlja ili razgovara o onome što ju muči, pri čemu je često dovoljno da neko zagrebe po površini osjećaja koje skriva, pa da se cio taj “zid” raspadne.

2. Pretjerana sklonost plakanju, negativnom gledanju na stvari, trajan osjećaj da će sve čime se bavimo poći po zlu, te nemoć da primijetimo da su neke stvari ipak završile dobro uprkos našim negativnim očekivanjima.

3. Često isticanje uvjerenja “meni niko ne može/ne želi da pomogne”, ili stava “meni nema pomoći”, odnosno osjećaja da smo u bezizlaznoj situaciji.

4. Gašenje emocija, odnosno faza apatije, tokom koje osoba ne pokazuje zanimanje ni za stvari koje su joj nekad bile važne, tako da se čini da “vozi” na autopilotu.

5. Neobjašnjivi bijes takođe je jedan od načina izražavanja depresije: Na primjer, ako osoba ne može da se nosi s tugom zbog toga što ju je povrijedio partner, umjesto da s njim riješi probleme, ponekad može reagovati tako da je stalno ljutita i viče na djecu.

6. Prekritično ponašanje prema sebi, stalno insistiranje na greškama koje smo napravili, na tome da nismo dovoljno sposobni ili dorasli za posao i obaveze s kojima smo suočeni.

7. Ako osoba prestane da mari za ljude koji je vole, pa i za vlastitu bezbjednost – tako, na primjer, može da se dogodi da postane sklona prebrzoj vožnji, ili pretjeranom uživanju u alkoholu, piše 24 sata.

Tagovi

Send this to a friend