Prilikom intenzivnijih paničnih napada moguće je javljanje takozvane hiperventilacije.
Hiperventilacija je stanje do koga dolazi usljed pretjeranog unošenja kiseonika. Tokom napada panike možete imati utisak da ne možete da dišete i da gubite vazduh, pa tako udišete previše vazduha. Ubrzanim udisanjem vazduha remeti se balans kiseonika i ugljen-dioksida u organizmu što dalje dovodi do bolova u grudima, vrtoglavice ili utiska da ćete se onesvijestiti, skraćenja daha, doživljaja slabosti ili trnjenja u udovima.
Dakle, kada ste anksiozni i osjećate strah, rad srca se ubrzava kao i disanje, dolazi do stezanja u grudima možete imati utisak da se gušite i da nemate dovoljno vazduha tada uzimate sve više i više vazduha te ulazite u hiperventaliciju. Najčešće ćete brzo unositi vazduh i plitko disati ali se nekima dešava da udišu brzo i duboko što takođe povećava hiperventilaciju sa svim njenim simptomima. Dodatno obraćanje pažnje na simptome i strašne misli vezane za trenutno stanje pojačavaće ovo bezopasno ali jako neprijatno stanje.
Kako spriječiti hiperventilaciju?
Najednostavnije što možete da uradite jeste da u trenutku hiperventilacije zaustavite svoje disanje na 10-ak sekundi i da ovo ponovite nekoliko puta dok se organizam ne umiri. Međutim, ono što se pokazalo kao najbolje rješenje jeste disanje stomakom odnosno dijafragmom. Ovo disanje treba prvo uvježbati, primjenjivati ga dnevno 3-5 minuta kako biste ga nakon toga primenili u trenutku hiperventilacije.
Tehnike za sprečavanje hiperventilacije pogledajte u kratkom videu.
Stomakom se ne dise.