Psihologija

Šta se u našem tijelu dešava kada smo pod hipnozom?

Hipnoza i hipnotisano stanje do danas se uglavnom povezivalo sa mađioničarskim i cirkuskim trikovima. Ozbiljno shvatanje hipnoze skoro da nikada nije uzeto u obzir.

Hipnoza je bila prvi zapadni oblik psihoterapije, ali se i do danas o njenoj uspješnosti i funkcionisanju ne zna puno.

Novo istraživanje otkriva šta se stvarno dešava u mozgu kada je osoba pod hipnozom. Prema istraživanju, neki djelovi mozga su opušteni dok drugi postaju aktivni. To je takozvani neurobiološki fenomen koji zaslužuje pažnju, jer nismo svjesni njegovih efekata.

Za potrebe istraživanja izabrano je od 545 kandidata, 57 učesnika od kojih je 36 pokazivalo visok nivo hipnotičke osjetljivosti, dok 21 osoba do tada nije bila podložna hipnozi. Koristeći magnetnu rezonancu, istraživanje je mjerilo moždanu aktivnost subjekata na osnovu otkrivanja promjena u protoku krvi.

Osobe podložne hipnozi za vrijeme provedeno pod njom doživjele su 3 promjene u moždanoj aktivnosti, dok kod osoba koje nisu bile podložne hipnozi ove promjene nisu zabilježene.

Osobe podložne hipnozi doživjele su u transu pad aktivnosti mozga u nekim oblastima mozga, dok je u drugim oblastima zabilježen porast aktivnosti.

Hipnoza može da promijeni i sekreciju želudačne kisjeline, srčani ritam, krvni pritisak i provodljivost kože.

Zabilježena je i smanjena povezanost između dijela mozga za planiranje i izvršenje i regiona mozga kada osoba sanjari ili mašta umjesto da je fokusirana na realnost oko sebe. Ovo smanjenje te povezanosti, prema istraživanju, vjerovatno predstavlja jaz između postupaka koje činimo i svijesti o tim postupcima.

Hipnotisane osobe su intenzivno fokusirane, ne brinu o tome šta se dešava okolo, ne vrše procjenu i nisu zabrinute za date instrukcije, već jednostavno prate uputstva i imaju bolju vezu između uma i fizičke funkcije tijela.

Na osnovu svih ovih saznanja, istraživanje navodi da bi ljekari mogli hipnozom poboljšati zdravstveno stanje određenih pacijenta. Već postoje saznanja o tome da hipnoza pomaže prilikom stresa i bolova, kao i ostavljanja cigareta.

Ovakav vid terapije mogao bi, prema istraživanju, naročito da pomogne skeptičnim i umišljenim bolesnicima (hipohondrama) u bržem izlečenju.

Iako se još uvijek ponegdje shvata neozbiljno, hipnoza pokazuje da je pravi neurobiološki fenomen, jer otkriva aktivnosti mozga dok je osoba u hipnotisanom stanju.

Zbog svega navedenog istraživanje ukazuje na potrebu dodatnih istraživanja kako bi ova specifična saznanja mogla biti direktno od koristi u svakodnevnoj medicini.

Send this to a friend