Stres je bolest modernog doba koja pogađa sve više ljudi, a rezultati posljednjih istraživanja objavljeni u magazinu “Neurology” pokazuju da može dovesti do skupljanja mozga i problema s pamćenjem.
“Visok nivo kortizola, hormona stresa, utiče na funkciju mozga, njegovu veličinu i rezultate na kognitivnim testovima. Otkrili smo smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja kod relativno mladih ljudi”, rekao je Suda Sešadri, autor studije i profesor neurologije.
Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomaže tijelu da odreaguje na stres. Kada se nalazimo u stresnoj situaciji, nadbubrežne žlijezde proizvode više kortizola koji ograničava sve tjelesne funkcije koje bi nam mogle smetati ukoliko se nađemo u situaciji da se borimo za život.
Kada opasnost prođe nivo kortizola opada, a tjelesni sistem treba da se vrati u normalu. U suprotnom će se pojaviti glavobolja, tjeskoba, depresija, problemi sa srcem i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Stručnjaci upozoravaju da je mozak veoma osjetljiv.
“Mozak je veoma osjetljiv, ali i gladan. Mozak zahtijeva ogromnu količinu hranjivih materija i kiseonika kako bi ostao zdrav i ispravno funkcionisao. Dakle, ukoliko tijelo te resurse troši na stres onda ih ne ostaje dovoljno za mozak i dolazi do problema s pamćenjem”, rekao je Kit Fargo iz Udruženja za Alchajmerovu bolest.
Prethodna istraživanja takođe su pokazala povezanost između kortizola i demencije, ali fokus tih istraživanja bio je na starijim osobama i hipokampusu, memorijskom području mozga.
U ovom istraživanju učestvovalo je više od 2.000 osoba bez znakova demencije koje su radile različite psihološke testove kako bi izmjerili svoju vještinu razmišljanja. Nakon osam godina ponovili su test, a izmjeren im je i nivo kortizola u serumu. Konačni rezultati pokazali su da su osobe koje su imale veće količine kortizola u organizmu imale smanjenu moždanu masu.
“Nisam bio iznenađen ovim rezultatima. Ukoliko imate više kortizola u organizmu vjerovatno ste pod stresom te ćete zbog toga imati više poteškoća tokom rješavanja kognitivnih zadataka. Ipak, iznenađen sam uticajem kortizola na strukturu mozga. Ukoliko su promjene u strukturi mozga vidljive u srednjoj životnoj dobi, zamislite šta se događa u trenutku kada ste dovoljno stari da razviju demenciju”, rekao je Fargo.
Sešadri je rekao da ovo istraživanje pokazuje samo povezanost, ali ne i uzrok te je naglasio kako je potrebno raditi dodatna istraživanja.
