Psihologija

Svijest oblikuje realnost, kosmos je dokazano nematerijalan

Svijest oblikuje realnost, tvrdnja koja je zaslužila mnogo pažnje širom alternativnih medija u cijelom svijetu. No, svijest je takođe i predmet proučavanja mnogih naučnika, pogotovo u vezi s kvantnom fizikom i načinom na koji se može povezati s prirodom naše stvarnosti.

Šta je svijest? Svijest uključuje mnoge stvari. Ona je način na koji doživljavamo naš svijet, naše misli, oprez, namjere itd.

“Potraga za sviješću u mozgu je isto kao i potraga za radiovoditeljem u radioaparatu.” – Nasseim Haramein, voditelj istraživanja Resonance Project.

“Smatram da je svijest osnova. Smatram da materija proizlazi iz svijesti. Ne možemo zaobići svijest. Sve o čemu govorimo, sve što zapravo postoji, zahtijeva svijest.” – Max Planck, teoretičar fizike koji je ustanovio kvantnu teoriju za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918. godine.

“Nemoguće je formulisati zakone kvantne mehanike, a da su potpuno konzistentni bez korištenja svijesti.” – Eugene Wigner, teoretičar fizike i matematičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1963. godine.

Tvrdnja da „svijest stvara stvarnost” otvara mnoga pitanja. Znači li to da mi kao individue (i na kolektivnom nivou jedne ljudske rase) možemo oblikovati, kreirati kakvu god stvarnost želimo za sebe? Znači li to da možemo proizvesti drugačiji stil života i privući neka iskustva? Događa li se to odmah? Treba li vremena? Kako da to učinimo?

Iako nismo u mogućnosti da odgovorimo na ta pitanja s apsolutnom naučnom tačnošću, znamo da na neki način postoji veza između svijesti i fizičkog materijalnog svijeta u nekom obliku. Takođe, ništa više ne znamo o tom odnosu, znamo da postoji i da ima neku važnost.

“Temeljni zaključak nove fizike je shvatanje da posmatrač oblikuje stvarnost. Kao posmatrači, lično smo uključeni u izradi vlastite stvarnosti. Fizičari su prisiljeni da priznaju da je svemir mentalna konstrukcija. Fizičar početnik sir Džejms Džins piše: ‘Struja znanja kreće prema nemehaničkoj stvarnosti. Svemir počinje da izgleda kao velika misao, a ne kao veliki mašina. Čini se da mozak više nije slučajni prolaznik kroz svijet materije, već je začetnik i vladar tog svijeta.’ Pomirite se s tim i prihvatite zaključak – svemir je nematerijalan, mentalan i duhovan.” – R. C. Henry, profesor fizike i astronomije na Univerzitetu Džons Hopkins.

Kvantni eksperiment dvostrukog proreza vrlo je popularan eksperiment koji mjeri kako su naša svijest i naš materijalni svijet prepleteni. To je dobar primjer koji pokazuje kako su faktori povezani sa sviješću i naš fizički, materijalni svijet nekako isprepleteni. U ovom eksperimentu, dvostruko prerezani optički sistem testira moguću ulogu svijesti u kolapsu kvantne talasne-funkcije. Istraživanje je otkrilo da su faktori povezani uz svijest značajno uticali na stvarnost.

Iako je to jedan od najpopularnijih eksperimenata kojim se provjerava veza između svijesti i fizičke stvarnosti, postoje mnoga druga istraživanja koja jasno pokazuju da su svijest, ili faktori koji su s njome povezani, na neki način direktno povezani s našom stvarnošću. Mnoga istraživanja u području parapsihologije su to demonstrirala. Naravno, možda ne razumijemo sadržaj te veze i u većini je slučajeva ne možemo ni objasniti. Međutim, postoje i neprestano se proučavaju.

Neki drugi primjeri takvih istraživanja su i ekperimenti psihokineze koje sprovodi vlada, globalni ekperiment svijesti, obavještajne agencije koje stalno imaju ovakvu vezu na oku, misli i namjere koje mijenjaju strukturu vode, placebo efekt, proučavanje teleportacije i mnogo više.

Moderna nauka, pogotovo kvantna fizika, proučava drevni misticizam i koncepte koji su duboko ukorijenjeni u razne kulture širom starog svijeta. Jedan izvrstan primjer te tvrdnje je premisa da je sve energija, ništa nije čvrsto.

„Ono smo što mislimo, sve što jesmo proizlazi iz naših misli, naše misli oblikuju svijet.” – Gautama Buddha

“Iako postoje različitosti, smatram da Budina filozofija i kvantna mehanika imaju slične poglede na svijet. To možemo vidjeti u ovim izvrsnim primjerima ljudskog mišljenja. Bez obzira na divljenje koje osjećamo prema tim velikim misliocima, ne smijemo zaboraviti da su i oni bili ljudska bića, kao i mi.” – Dalaj Lama

Izvrstan primjer saglasnosti kvantne fizike i drevnih kultura jeste činjenica da je Nikola Tesla bio inspirisan Vedskom filozofijom kad je razvijao svoje ideje energije nulte tačke. No, zašto je ovo važno? Važno je jer moderna fizika ukazuje na to da svijest posmatrača oblikuje stvarnost. Način na koji mislimo i percipiramo može da bude odgovoran i igra važnu ulogu na fizički konstrukt kojeg vidimo svojim očima.

Ako pogledamo svijet i analiziramo ga na nivou društva, šta vidimo?

Trenutno mase percipiraju svijet kao mjesto u kojem se rodiš, ideš u školu, plaćaš račune, podižeš porodicu i tražiš posao. No, mnogi ljudi na ovoj planeti ne mire se s ovakvim načinom gledanja na svijet. Žele promjenu. Već jako dugo percipiramo našu realnost na taj način, s vrlo malo informacija o tome šta se stvarno događa na našoj planeti i što se događa samoj planeti. Ponekad se čini kao da smo robovi istrenirani da prihvatamo stvari takve kakve jesu, da ne pitamo šta se događa u svijetu te da marimo samo za sebe i sopstveni život. Kao što bi Noam Čomski rekao, naša svijest je proizvod. Ako nastavimo tako da prihvatamo stvarnost kao nešto takvo kakvo je, produžiće se taj način postojanja bez ikakvih promjena.

Kako bismo kreirali svoju stvarnost, naši se obrasci mišljenja i način percipiranja moraju promijeniti. Šta mijenja način na koji percipiramo stvarnost? Informacija. Kad usvojimo novu informaciju, mijenjamo način gledanja na svijet oko sebe te se kao rezultat i naša stvarnost mijenja, a počinjemo i da pokazujemo to novo iskustvo sagledavanjem šire perspektive. Naučnici raspravljaju možemo li da promijenimo i svoj fizički oblik i smatraju da smo sposobni za to. Ali to je proces koji zahtijeva puno vremena, nivoa i to je nešto što još ne razumijemo.

Vrlo važan zaključak ove nove fizike jeste ako faktori svijesti kreiraju našu stvarnost, to znači da promjena počinje u nama. Počinje s načinom na koji spoljni svijet gledamo unutrašnjim očima.

Naša percepcija svijeta mogla bi biti samo refleksija našeg unutrašnjeg svijeta, našeg stanja bića.

Upitajte se, jeste li srećni? Posmatrate li, percepirate i djelujete s mjesta ljubavi? S mjesta mržnje ili bijesa? S mjesta mira? Svi ti faktori povezani su s našom svijesti i posmatranjem pa imaju veliki značaj u kreiranju fizičkog svijeta kojeg ljudi kreiraju za sebe, zar ne?

Smatram da je ljudska rasa u procesu „buđenja” i „otvaranja” mnogim stvarima. Prema tome, naš se način gledanja na svijet i percipiranja uveliko mijenja. Ako želite da promijenite svijet, promijenite način na koji gledate stvari i te će se stvari promijeniti.

„Budi promjena koju želiš u svijetu.” – Mahatma Gandi

“U fizici više ne postoji ništa novo što bi se moglo otkriti, već ostaju samo sve preciznija i preciznija mjerenja.” Ovo je izjavio lord Kelvin 1900. godine i pokazalo se da je u krivu već nakon pet godina kad je Ajnštajn objavio svoje istraživanje relativnosti. Ove Ajnštajnove nove teorije promijenile su tadašnji standardni okvir razmišljanja. Ta situacija navela je naučnike da budu otvoreniji prema alternativnim pogledima na pravu prirodu naše stvarnosti. Ovo je izvrstan primjer onoga što je nekad bila neporeciva istina, a danas više nije.

„Ova izjava lorda Kelvina izraz je paradigama prošlosti. Nekad smo znali da je Zemlja ravna, nekad smo znali da smo centar svemira i nekad smo znali da čovjek ne može da leti. Kroz sva razdoblja ljudske istorije, intelektualni autoriteti potvrđivali su svoju moć jednostavnom supresijom elemenata stvarnosti koji se jednostavno nisu uklapali u okvir prihvatljivog znanja. Zar smo imalo drugačiji danas? Jesmo li zaista promijenili otvorenost prema stvarima koje se ne uklapaju u okvir? Moguće je da postoje koncepti naše stvarnosti koje tek moramo razumjeti i ako otvorimo oči, možda ćemo primijetiti da smo previdjeli nešto značajno.” – Terje Toftenes

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Sanctum
Gost
Sanctum

Više ovakvih textova preporucujem.

Muljavi@
Gost

Ne znam za vas ali ja ću danas da se nabucam pasulja…ali realno.

Send this to a friend