Disanje je više od unošenja kiseonika u organizam. Način na koji dišemo dosta govori o ustaljenom načinu na koji vladamo sopstvenim osjećanjima i njihovom ekspresijom. To je princip koji je prvi sistematski formulisao i primijenio u terapijske svrhe dr Vilhelm Rajh, tvorac tjelesne psihoterapije. On je primijetio da je limitirano i kontrolisano disanje nužan pratilac potiskivanja osjećanja, prije svega anksioznosti. Manji nivo kiseonika, znači manje energije u sistemu, a samim tim i manje anksioznosti koju treba potisnuti. Rajh je shvatio da za obuzdavanje osjećanja i ograničavanje emocionalne ekspresije je neophodno prvo ograničiti i ukrotiti spontan proces disanja.
Disanje i emocionalna ekspresija
Postoje nekoliko indikatora na osnovu kojih možemo procijeniti nečije disanje a samim tim i ustaljeni obraza emocionalne ekspresije. Ti pojazatelji su: intenzitet udisaja i izdisaja, spontanost-rigidnost, dubina i brzina udisaja i izdisaja, ritmičnost-isprekidanost. Takođe, značajni indikatori su i djelovi tijela koji učestvuju u procesu disanja. Na primjer: neki ljudi dišu tako što pomjeraju samo gornji dio grudnog koša pri tom nepomjerajući dijafragmu i donji dio grudi, neki pak rade suprotno, pomjeraju samo dijafragmu i stomak ali ne i gorni dio grudi. Neki ljudi dišu ritmično, ne praveći pauze između udisaja i izdisaja, dok neki prave pauze, ograničavaju udah, ograničavaju izdah ili oba.
Generalno, osobe koje su sklone rigidnoj kontroli osjećanja dišu pliće i rigidno. Oni naravno nemaju svijest o tome, jer je taj obrazac disanja postao hroničan i automatski. Osobe koje primarno potiskuju strah ograničavaju udah (pretežno dišu gornjim dijelom grudi nepomjerajući dijafragmu i donji dio grudnog koša), oni koji primarno potiskuju bol ograničavaju podjednako i udah i izdah (blokiraju podjednako pokrete grudi i dijafragme), dok bijes blokeri (osobe koje primarno potiskuju bijes) najviše ograničavaju izdah (obično ne dišu gornjim dijelom grudi koji je kod njih nepokretan, dok je dijafragma pokretljiva uz prisustvo mišićnih tenzija u abdomenu).
Kakav je vaš obrazac disanja?
Postanite svjesni na momenat kako dišete. Stavite jednu ruku na vaše grudi a drugu na stomak. Možete zatvoriti oči ako vam je tako lakše da se fokusirate. Dišite onako kako to činite uobičajeno. Otkrijte da li vam se pri udahu pomjeraju samo grudi ili i grudi i stomak. Da li vam je dijafragma pokretna i fleksibilna ili je tvrda i nepokretna? Koliko duboko udišete i izdišete? Da li naglašavate udah ili izdah? Da li je vaše disanje spontano ili rigidno? Da li pravite pauze između udaha i izdaha?
Pokušajte sada da dišete na prirodan i spontan način. Opet stavite jednu ruku na vaše grudi a drugu na stomak. Sa udahom osjetite kako se vaš stomak penje naviše sa unosom kiseonika, zatim se penju grudi a pri izdahu i grudi i stomak se istovremeno i spontano (neusiljeno) spuštaju. Dakle, udah je u stomak pa u grudi, pa sve napolje. Udahnite kroz nos a izdahnite kroz usta. Neka vam usta budu otvorena pri izdahu. Ako osjećate potrebu, možete izdahu dodati spontano ispuštanje zvuka. Uspostavite ritam i nastojte da ga održite. Skoncentrišite se samo na proces disanja i tjelesne senzacije. Ako osjetite da imate višak kiseonika, da vam trnu ruke ili neki dio tijela, prestanite na kratko ili smanjite dubinu disanja. Dišite na ovaj način minimum deset minuta. Kako se osjećate nakon ove jednostavne vježbe disanja? Šta osjećate u tijelu? Da li imate neke prijatne ili neprijatne senzacije? U kom dijelu tijela? Registrujte ih.
U tjelesnoj psihoterapiji terapeut posmatra klijentov način disanja i druge znakove tjelesne ekspresije. Kada uoči određene blokade u disanju, terapeut ukazuje klijentu na njih kako bi klijent uspostavio pravilno disanje. Pravilno disanje može dovesti klijenta u stanje relaksacije, produbljenog kontakta sa sobom ili u stanje u kome on/ona nastoji da izrazi neko osjećanje koje se spontano javlja. Pored rada sa disajnim obrazcima, terapeut radi uporedo i na kontaktu sa klijentom. Terapeut podstiče klijenta da uspostavi kontakt očima kako bi svjesno prihvatio i izrazio osjećanja kojih se prije plašio da izrazi. U takvom kontaktu klijent se osjeća bezbjednije i cjelovitije.
