Psihologija

Viktor Frankl, čovjek koji je tragao za smislom

Austrijski neurolog, psihijatar i autor nekih od najinspirativnijih knjiga, Viktor Frankl, preživio je Holokaust i sve užase koje je Drugi svjetski rat nosio sa sobom.

Uprkos patnji i strahovima kroz koje je prolazio, ostao je dosljedan svom traganju za smislom života, smrti i svih okolnosti koje nastaju u međuvremenu.

Svoja iskustva, razmišljanja i zaključke podijelio je sa svijetom u nekoliko knjiga, među kojima je najpoznatija i najvoljenija Zašto se niste ubili? U ovom djelu je opisao život tokom tri godine zarobljeništva u koncentracionim logorima. Ono, nasuprot naslovu, nosi izuzetno pozitivnu poruku.

Viktor Frankl pronašao je volju, motivaciju i smisao.

Osnovao je novu školu egzistencijalne terapije, nazvanu logoterapija. Njegov cilj je bio da ohrabri ljude u pronalaženju volje za promjenom, volje za traganjem, učenjem i uviđanjem smisla. Iz razloga što upravo „besmisao“ vodi ka depresiji, zavisnosti i potčinjavanju hedonističkim užicima – materijalizmu, mržnji, dosadi, ili opsesijama.

Viktor Frankl kaže da pronalaženje sreće počinje odustajanjem od potrage za srećom! No, evo još nekoliko njegovih misli, u nadi da ćete pronaći ono za čim tragate.

-Kada čovjek shvati da je njegova sudbina da pati, tada mora da prihvati patnju kao svoj zadatak; svoj jedan i jedinstveni zadatak. Mora da shvati činjenicu da je, čak i u patnji, on jedinstven i sam u univerzumu. Niko ga ne može osloboditi te patnje ili patiti umjesto njega. Čovjekove jedinstvene mogućnosti kriju se u načinu na koji on podnosi svoj teret.

-Ljubav doseže mnogo dalje od fizičkog voljenja osobe. Ona pronalazi svoje najdublje značenje u svojoj duhovnosti, unutar sebe same. Bio čovjek zapravo prisutan ili ne, bio on i dalje živ ili ne – sve to nekako postaje manje važno.

-Svaki dan, svaki sat pružio vam je priliku da donesete odluku. Odluku koja bi utvrdila da li ćete se potčiniti onome što je prijetilo da vam ukrade vas, vašu unutrašnju slobodu; odluku koja bi utvrdila da li biste postali igračka okolnosti, koja se odriče slobode i dostojanstva kako bi postala oblikovana u tipičnog zatvorenika.

-Ako postoji smisao života, onda mora postojati i smisao patnje. Patnja je neizostavni dio života, podjednako kao i sudbina i smrt. Bez patnje i smrti, judski život ne može biti potpun.

-Ako čovjeka vidimo onakvog kakav jeste, činimo ga gorim. Ali ako ga precijenimo … pomažemo mu da napreduje ka onome što zaista može biti.

-Sve se od čovjeka može oduzeti, osim jednog: njegove krajnje slobode – da odabere stav u određenim okolnostima; da izabere sopstveni put.

-Život nije prvenstveno potraga za užitkom, kao što je vjerovao Frojd, niti potraga za moći, kako je to učio Alfred Adler, već potraga za smislom. Najveći zadatak svakog čovjeka je da u svom životu pronađe smisao.

-Ne ciljajte ka uspjehu. Što više ciljate i od njega pravite metu, više ćete ga mašiti. Jer uspjeh, kao i sreća, ne mogu se pronaći – oni moraju nastati, a nastaju samo kao posljedica lične posvećenosti razlogu većem od samog čovjeka, ili kao nusprodukt nečije potpune predaje drugoj osobi. Sreća mora da se desi, a isto važi i za uspjeh – morate da dozvolite da vam se dese tako što nećete misliti o njima.

-Kada više nismo u stanju da promijenimo situaciju, izazvani smo da promijenimo sebe.

-Na kraju, čovjek ne treba da se pita koji je smisao njegovog života, već da shvati da je on taj koji je upitan.

Ostavite komentar prvi!

avatar
1000

Send this to a friend