Inteligencija je sposobnost snalaženja u novonastalim situacijama. To je najčešća definicija ove ljudske sposobnosti. riječ dolazi od latinske riječi inteligere što znači razumjeti ili shvatiti.
U stvarnosti ne možemo jednostavno odrediti osobu koja je inteligentnija od druge osobe. Uobičajeno je da se kao odraz nečije inteligencije spomene IQ broj koji može definirati pojedinu osobu kao snalažljiviju od drugih u nekoj situaciji. Ali sami broj nije dovoljan da bi se uspjelo u životu.
Ne smijemo zaboraviti i okruženje, ličnost i motivaciju osobe. Upravo zbog većeg broja faktora koji utiču i definišu našu inteligenciju Hauard Gardner, američki profesor psihologije, je nabrojao devet vrsta inteligencije.
U svojim prvim radovima Gardner je spominjao listu od osam vrsta inteligencije, ali je kasnije dodao još jednu: egzistencijalističku ili duhovnu inteligenciju.
Za same IQ testove, Gardner je napomenuo da pokrivaju samo dvije vrste inteligencije: lingvističku i logičko-matematičku inteligenciju.
Da bi proširili naše znanje o inteligenciji, navodimo koje sve sposobnosti spadaju u inteligenciju:
brzina adaptacije na postojeće i novonastale uslove
brzina i lakoća učenja
apstraktno mišljenje
brzina osjetljivosti za zadati problem
shvatanje matematičkih problema
sposobnost korišćenja riječi prilikom govora i pisanja, razumijevanje ideja
opšta sposobnost osobe uključujući svrsishodnu primjenu svih iznad navedenih sposobnosti
Lingvistička (jezička, verbalna) inteligencija
Lingvistička inteligencija podrazumijeva naglašeni interes prema riječima i načinu na koji se riječi koriste u čitanju, pisanju i govoru. Ona takođe uključuje uživanje u igrama s riječima, stranim jezicima, pričanju priča, kreativnom pisanju ili čitanju. Osobe kod kojih je razvijenija lingvistička inteligencija vole da čitaju knjige, stripove, novine, pišu pjesme i priče, uglavnom nemaju problema sa javnim nastupanjem i govorenjem, dobri su u komunikaciji…
Muzička inteligencija
Osobe koje imaju razvijenu muzičku inteligenciju, osim što vole i uživaju u muzici, bolje razumiju ritam, melodiju i zvučne motive, lako pamte melodije, osjećaju razliku između raznovrsnih instrumenata koji sviraju u isto vrijeme imaju razvijeniju ovu vrstu inteligencije. Takođe, uživaju u aktivnostima kao što su pjevanje, sviranje nekog instrumenta, slušanje muzike i rado odlaze na koncerte.
Logičko- matematička inteligencija
Ova inteligencija podrazumijeva lako poznavanje i primjenu brojeva i matematičkih pojmova, pronalaženje obrazaca i lakoću u uočavanju odnosa, uzroka i posljedica u nauci. Ova vrsta inteligencije dolazi do izražaja u: rješavanju problema i zagonetki, rješavanju matematičkih zadataka napamet, korištenju računara i učenju programa i jezika, predstavljanju činjenica pomoću mapa, kao i u pronalaženju rješenja u detektivskim pričama. Ono što povezuje sve ove različite aktivnosti, a što je ključni element ove inteligencije, jeste logika koja se koristi kao sredstvo u rješavanju problema.
Prostorna ili spacijalna inteligencija
Ono što je svojstveno za ovu inteligenciju je da se u ovom slučaju radi o učenju i razmišljanju u slikama. Osobe koje imaju naglašenu ovu vrstu inteligencije bolje pamte lica nego imena, vole crtanjem ili skiciranjem izražavati svoje ideje, uživaju dok sastavljaju i rastavljaju stvari, primjećuju stil odijevanja, automobile ili druge stvari iz života, češće crtaju, uočavaju oblike u svijetu oko sebe, uživaju dok gledaju filmove. Neki ljudi tu inteligenciju iskazuju kroz aktivnosti kao što su likovna umjetnost, fotografija, film ili dizajn, dok je drugi izražavaju kroz arhitekturu, modelarstvo, građevinarstvo ili pronalazaštvo.
Tjelesno- kinestetička inteligencija
Ova inteligencija je zastupljenija kod onih osoba koje izražavaju sebe i svoje sposobnosti koristeći svoje tijelo, što znači da oni misle i uče tijelom. Riječ je o osobama koje: vole kretanje i fizičku aktivnost, lako i brzo uče fizičke vještine, uživaju da učestvuju u skečevima ili pozorišnim komadima, uspješni su sportisti, vješti su u primijenjenoj umjetnosti, pletenju i šivenju, gradnji modela, imaju dobru koordinaciju pokreta, elegantno plešu, izvode mađionačarske trikove i sl.
Interpersonalna inteligencija
Interpersonalna inteligencija izražava sposobnost osoba da: lako upoznaju ljude i sklapaju prijateljstva, uživaju da posmatraju ljude i analiziraju njihov govor tijela, uživaju u grupnim aktivnostima i živim razgovorima, dobro organizuju aktivnosti za sebe i druge, znaju pobuditi interes kod ostalih za neki zajednički posao, brinu o tome što je ispravno, a što pogrešno, vode računa o tome kako se drugi osjećaju, brinu o drugim ljudima i u pronalaženju načina kako da im pomognu jer upravo ova inteligencija omogućava da razumiju druge.
Intrapersonalna inteligencija
Ova vrsta inteligencije podrazumijeva tendenciju o sposobnost ljudi da su više okrenuti sami sebi, jer dobro poznaju sebe i imaju dobru ideju o tome ko su i što mogu. Osobe kod kojih je ova inteligencija razvijenija svjesniji su svojih osjećanja i mogu bolje razumjeti sebe nego što to drugi mogu. Sposobni su da zacrtaju osobne ciljeve, razmišljaju o svojim iskustvima i uče na njima, provode vrijeme duboko razmišljajući o onome što je njima važno i razmišljajući o svojoj budućnosti. Preferiraju aktivnosti koje mogu izvoditi sami.
Naturalistička (prirodnjačka) inteligencija
Ova inteligencija je zastupljena kod osoba koje vole prirodu i okolinu u kojoj žive, primjećuju prirodu gdje god da su, imaju dobro pamćenje za detalje vezane za mjesta na kojima su bili, vole životinje i biljke i lako ih prepoznaju, imaju sposobnost razumijevanja različitih situacija i snalaženja u njima ili na različitim mjestima, vode računa o svojoj prirodnoj okolini, uživaju u pješačenju ili kampovanju, pokazuju interes za jezera, rijeke, okeane, astronomiju i sve ono što se tiče prirode.
Egzistecijalistička (duhovna) inteligencija
Ova inteligencija uključuje osjetljivost i kapacitet osobe da se bavi dubokim pitanjima o ljudskoj egzistenciji, kao što je značenje života, ko smo mi, zašto umiremo i kako smo nastali.
