„Što je neko uspješniji, više sumnja u sebe jer je to ono što ga pokreće“, poručuje Barbara Korkoran, preduzetnica i dugogodišnja Shark Tank investitorka.
Korkoranova (74), govoreći na webinaru Bridge the Gap, istakla je da radije sarađuje sa ljudima koji imaju ideje i nesigurnosti, nego sa onim samouvjerenima. Razlog – veća je vjerovatnoća da će uspjeti neko ko zna ono što ne zna nego neko ko misli da ima odgovor na sve.
Kao primjer Korkoranova je navela samu sebe. Uprkos tome što je svoju firmu za nekretnine The Corcoran Group prodala za 66 miliona dolara 2001. godine, ona se i dalje s vremena na vrijeme zapita da li je to bila slučajnost.
View this post on Instagram
„Imposter sindrom je snaga. Tjera te da pronađeš praznine u svom znanju i popuniš ih ljudima čije vještine daju ravnotežu tvojim slabostima“, tvrdi Barbara Korkoran, koja i za Shark Tank traži preduzetnike koji se preispituju.
„Tražim takmičara koji je uglavnom nesiguran jer znam da sam pronašla pobjednika. Oni imaju velike ambicije, radiće ako treba i duplo više, što smatram da je velika prednost ako se osjećate kao prevarant (eng. imposter). Ponekad morate da prepoznate ljude koji se ponašaju samouvjereno, a vođeni su osnovnom nesigurnošću. Svi sumnjanju u sebe.“
Studija iz 2020. pokazala je da čak 82 odsto ljudi u nekom trenutku svog života sumnjaju u svoje sposobnosti. Neki psiholozi kažu da sumnja u sebe može da bude korisna, sve dok znate kako da je iskoristite, piše CNBC.
„Imposter sindrom nije bolest. Sumnjajući u sebe ne znači da ćete propasti. Osjećaj prethodi rastu“, poručuje profesor industrijsko-organizacijske psihologije Adam Grant.
Šta je imposter sindrom?
Imposter sindrom u bukvalnom prevodu znači sindrom prevaranta.
Zahvata inteligentne ljude i opisuje ih kao pojedince koji su obilježeni nesposobnošću da priznaju svoja postignuća i imaju uporni strah od razotkrivanja njihovih uspjeha kao „prevare“.
Zasniva se na uvjerenju da nismo dovoljni, adekvatni i sposobni, da smo nedostojni svog uspjeha, bez obzira što imamo dokaze koji govore suprotno.
Imposter sindrom mogu da imaju samo oni koji su zaista uspješni, ne oni koji doslovno varaju ljude.
Imposter sindrom – kako se izboriti?
Ako se osjećate nedostojnim svog uspjeha, možete se boriti protiv tih osjećanja afirmacijama, možete pisati dnevnik ili se povjeriti prijateljima.
Vizuelizacija je još jedan koristan alat. Zatvorite oči i zamislite sebe kako imate odličan nastup na sljedećem sastanku, prezentaciji, razgovoru za posao ili nekom teškom razgovoru, sa što više detalja. To može doprinijeti vašem samopouzdanju. Teniseri, na primjer, preciznije serviraju nakon serije imaginarnih treninga, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Amsterdamu iz 2016.
Na ovaj način se i Barbara Korkoran bori sa imposter sindromom. Umjesto da upoređuje svoje slabosti sa snagama drugih ljudi, ona postavlja sebi male ciljeve i zamišlja sebe kako napreduje.
„Onog dana kada sam otvorila svoju firmu, vidjela sam sebe kao kraljicu njujorških nekretnina. Vizuelizacija mi nije pružila biznis plan – jer nisam imala pojma šta je to uopšte biznis plan – već mapu puta. Učinila sam sve što je bilo u mojoj moći da se uskladim sa tom slikom, kako sam vidjela sebe u budućnosti”, istakla je Korkoranova.
