Politika DR DRAGAN ĐUKANOVIĆ, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA NA BEOGRADSKOM UNIVERZITETU

Ako Balkan ostane na periferiji EU, svaki scenario je moguć

Vesna Šofranac

Ako bude izostalo naredno proširenje, region će se suočiti sa jako lošim scenariom. Imajući u vidu neke vrste latentnih bezbjednosnih prijetnji, plašim se da je nova kriza na Zapadnom Balkanu potencijalna mogućnost. Ono što me raduje jeste fokus SAD na region, jer kada god nismo bili u fokusu, stabilnost regiona je bila ugrožena, kaže u razgovoru za Vikend novine prof. dr Dragan Đukanović, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, gostujući profesor na UDG i predsjednik Centra za spoljnu politiku Srbije.

Đukanović ističe da je Brisel poslao lošu poruku odbijajući da odredi datum pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Govoreći o Crnoj Gori i njenoj poziciji u regionu, profesor Đukanović ističe da je činjenica da SAD i međunarodna zajednica vide Crnu Goru kao dobar primjer za neke druge države u regionu.

“Nakon obnove nezavisnosti, konsolidacije odnose sa susjedima, rješavanja nekoliko graničnih pitanja, što nije tipično za Zapadni Balkan, posebno nakon ulaska u NATO i vezivanja za zapadnu političku hemisferu Crna Gora se jasno percipira kao model za ostatak država Zapadnog Balkana. Pozicioniranje Crne Gore na regionalnoj, evropskoj i globalnoj sceni, odnosno način kako je svih proteklih dvadesetak godina vođena spoljna politika, jednostavno se ne može osporiti”, ocijenio je Đukanović.

Odlaganjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kako sami ističete, EU je poslala lošu poruku regionu. Kakve mogu biti posljedice?

ĐUKANOVIĆ: Odlaganjem otvaranja pregovora nije potvrđen niti valorizovan napor aktuelne vlade u Sjevernoj Makedoniji da riješi problem sa Grčkom, ali i svim drugim susjedima. To nikako nije dobar signal koji stiže iz Brisela. Takva poruka može, na određeni način, da dovede u pitanje i neke druge procese koji nijesu ništa manje bitni.

Mislite na Kosovo i BiH?

ĐUKANOVIĆ: Da. U ovom trenutku to su, po meni, dva procesa koja su veoma nužna. Prvi je konačno okončanje dijaloga između Beograda i Prištine, odnosno deblokada ovog procesa i dolazak do konačnog rješenja, a drugi problem sa kojim se suočava region vezan je za Bosnu i Hercegovinu, odnosno za nedovoljnu funkcionalnost te države. To je jedina zemlja u regionu koja više od godinu nakon parlamentarnih izbora nema formirane državne organe u potpunosti, prije svega nema Savjet ministara.

Dakle, šta možemo da da očekujemo od nove briselske administracije?

ĐUKANOVIĆ: Plašim se da smo u sjenci Brexita, uprkos postignutom dogovoru, jer je pitanje hoće li biti usvojen u britanskom parlamentu i kako će biti implementiran. Lično sam veoma nezadovoljan odnosom Brisela prema regionu. Držanje Zapadnog Balkana izvan konteksta evropskih integracija neće dovesti do njegove stabilnosti. Naprotiv, odsustvo jasne perspektive može da dovede do unutrašnjih problema. Sa druge strane, svjedoci smo da EU, kroz Berlinski proces i kroz druge regionalne inicijative kao što je je novopredloženi balkanski šengen forsira neku vrstu dodatne regionalne agende. To su sve ideje koje su dobre i koje mogu integrisati zajedničke potencijale država regiona,ali to nikako ne smije biti zamjena za punopravno članstvo. Ako bude izostalo naredno proširenje, region će se suočiti sa jako lošim scenariom. Imajući u vidu neke vrste latentnih bezbjednosnih prijetnji, plašim se da je to potencijalna mogućnost.

SAD su imenovale dva izaslanika upravo za Zapadni Balkan. Očekujete li brže rješavanje problema na relaciji Beograd – Priština?

ĐUKANOVIĆ: Imenovanje dva specijalna izaslanika Sjedinjenih Američkih Država – Metjua Palmera specijalnog izaslanika državnog sekratara SAD za čitav Zapadni Balkan i Ričarda Grenela američkog ambasadora u Njemačkoj za izaslanika za mirovne pregovore između Beograda i Prištine vidim upravo u kontekstu pojačanog interesovanja za stabilnost ovog područja. Mislim da smo u ovom trenutku kao region preokupurani rješavanjem dijaloga Beograda i Prištine i da će od uspjeha ili neuspjeha tog procesa zavisiti šta će se dalje dešavati. Region će biti potpuno nestabilan ukoliko rješenja ne bude, i to u veoma kratkom roku. Jer, već naredne godine kreće kampanja u SAD za izbor predsjednika…

I nećemo biti u fokusu.

ĐUKANOVIĆ: Tačno, nećemo biti više u fokusu, a svaki izostanak fokusa SAD, kada je u pitanju Zapadni Balkan, donosi nestabilnost. Dodatni problem jeste kako će se akteri u regionu odnositi prema inicijativama SAD i kakva će biti uloga Ruske Federacije, imajući u vidu na njene pokušaje da neke procese sabotira. To je bio slučaj sa Crnom Gorom, kada je bio u pitanju njen ulazak u NATO 2017. Vidjećemo kako će reagovati na ulazak Sjeverne Makedonije početkom naredne godine. Ali, izvor svih problema, odnosno izazov za region ostaje na relaciji Srbija – Kosovo, gdje Moskva pokušava da blokira potencijalni dogovor, znajući da on donosi dodatno umanjenje uticaja Rusije, ne samo u Srbiji, nego generalno u regiji.

Posjeta Majka Pompea Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji tumači se i kao poruka Rusiji da ne pokušava da destabilizuje ove države…

ĐUKANOVIĆ: Pompeova posjeta Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zapravo je dokaz potvrde partnerstva između zapadnobalkanskih država i SAD. Time se potvrđuje da su SAD zainteresovane za potpunu integraciju regiona u evroatlantsku slagalicu, da tako kažem, odnosno da očekuju da istim primjerom krene BiH. Vidimo da je u BiH sve stopirano upravo zahvaljujući odsustvu aktivacije akcionog plana za članstvo u NATO i da to zapravo blokira institucionalno funkcionisanje same zemlje. Sa druge strane, mislim da SAD smatraju da Zapadni Balkan još nije završeni bezbjednosni projekat i to je jako bitno. U tom smislu one se njemu vraćaju.

Sve češće se govori i o uticaju Kine?

ĐUKANOVIĆ: Uticaj Kine bih komentarisao u sadašnjem momentu kao uticaj Rusije tokom protekle decenije. Ruski uticaj je krenuo od ekonomske i energetske sfere, pa se završava na političkom uticaju. U ovom trenutku Kina ima isto tako ekonomske interese, ali veoma je upitno kada će da ih transponuje i u političke.

Mislite da će se do desiti?

ĐUKANOVIĆ: To je jednostavno prirodan proces kao što se to desilo i sa Rusijom. Vidimo kako na to gledaju SAD i EU. Jako je bitno da je nedavna posjeta američkih kongresmena Podgorici potvrdila da, i pored značajnijeg involviranja Kine kada su u pitanju investicije, to ne znači bilo kakav zaokret u vanjskoj politici zemlje.

Mnogi analitičari iz Srbije, sudeći na stavove koje iznose u medijima, upozoravaju da se može dogoditi da ta država izvuče “najdeblji kraj”, s obzirom na uticaj koji ima Rusija, kao i njeno povezivanje sa evroazijskom unijom…

ĐUKANOVIĆ: Ima svakakvih tumačenja i postoji zaista nekoliko opcija kada je to u pitanju. Ali, imajući u vidu okruženost Srbije, kako državama članicama EU tako i članicama NATO-a, pitanje je racionalnosti jedne takve odluke koja bi podrazumijevala potpuno vezivanje za jednog aktera koji ima političke interese, ali ne može da ih realizuje kroz ekonomsku sferu. Srbija ima dvotrećinsku ekonomsku razmjenu sa državama EU. Sa druge stane, Evropska unija je do sada uložila i puno bespovratnih sredstava i ne bi blagonaklono gledala na temeljni zaokret ka Evroazijskoj uniji. Mislim da ta unija ni na koji način biti zamjena za punopravno članstvo u EU. Dakle, ni na koji način ne očekujem promjenu krucijalnih principa prioriteta srpske spoljne poliike, prije svega vezano za članstvo u EU.

Nova metodologija o kojoj govori Francuska nejasna

 Francuska govori o nekoj novoj metodologiji za ulazak u EU. O čemu se radi?

ĐUKANOVIĆ: Ne znam koja bi to metodologija bila. Okviri su već utvrđeni procesom stabilizacije i pridruživanja i svaka država ima svoju agendu koju treba da realizuje, tako da mi nije jasno što bi to trebalo da podrazumijeva. Ako to podrazumijeva unutrašnju reformu EU, onda bih mogao da razumijem, jer ovakva EU ne može dati relevantne odgovore na krize sa kojima se suočava. Vidjeli smo da to na adekvatan način nije mogla ni u slučaju migrantske, niti na ekonomske krizu, tako da razumijem potrebu unutrašnje reforme EU, posebno nakon Brexzita, ali sa druge strane okvir za zemlje kandidate postoji, sve države jasno znaju što na unurašnjem planu treba da urade, kojie su to reforme koje moraju da završe i u kojim sektorima.

Revizija istorije postaje regionalni fenomen

Kako gledate na pokušaje revizije istorije u Srbiji?

ĐUKANOVIĆ: Revizija istorije je, čini mi se, regionalni fenomen. Posebno se revizija odnosi na period nakon Drugog svjetskog rata, odnosno na period zajedničkog života južnoslovenskih naroda u drugoj Jugoslaviji. Nažalost, postoje određene reinterpretacije onoga što se dešavalo, odnosa prema Jugoslaviji kao tadašnjoij zajednici ravnopravnih naroda, čime se na neki način pokušava opravdavati ono što se dešavalo u nekom kasnijem periodu, odnosno tokom disolucije Jugoslavije. To je jedan proces koji je, nažalost, zahvatio i širu regiju, ali vjerujem da će i ta pitanja moći da se rješavaju kada se otklone krupni regionalni problemi koji još nijesu riješeni.

I Crnoj Gori i regionu potrebni pozitivni signali iz Brisela

Kako vidite Crnu Goru u ovom trenutku?

ĐUKANOVIĆ: Crna Gora je u ovom trenutku najviše odmakla u procesu pregovaranja sa EU, ali se plašim odnosa nove briselske administracije, pa i odnosa Francuske i Holandije, prema regionu, odnosno da proces pregovaranja i proširenja ne uspore. Mislim da bi odsustvo tog izglednijeg ubrzanja preostalog puta novih integracija mogao na neki način da utiče i na prilike u Crnoj Gori. Ipak, očekujem da će, kada se u potpunosti formiraju evropske institucije, nova Evropska komisija, stići pozitivni signal Crnoj Gori, ali i svim državama regiona. U protivnom, plašim se da će Balkan zapasti u novu krizu.

Upravo na takvu opasnost predsjednik Đukanović stalno upozorava…

ĐUKANOVIĆ: To konstantno skretanje Briselu i međunarodnoj zajednici je nužno, s obzirom na to da je Zapadni Balkan i dalje nestabilan region. Gospodin Đukanović to dobro razumije. Dakle, ukoliko region i dalje bude na evropskoj periferiji, to neće donijeti ništa dobro. Mora se približiti evropskoj poluperiferiji, kako bi postao nešto stabilniji. Političko prisustvo Unije u regionu se mora povećati. Sa druge strane, čini mi se da bi i sve države regiona zajedno trebalo da upute jedan pozitivan signal prema EU, neku vrstu nove političke poruke, kao što je jedna takva poruka otišla i krajem aprila sa Berlinskog sastanka zapadnobalkanske šestorke.

Izostanak dogovora Beograda i Prištine odrazio bi se na čitav region

U jednom nedavnom intervjuu rekli ste da ste ipak optimista u pogledu rješavanja pitanja Kosova…

ĐUKANOVIĆ: Jednostavno ne mogu da zamislim drugačiju perspektivu, ne mogu, osim da do neke vrste kompromisa dođe. Svaki izostanak kompromisa uticaće ne samo na Beograd i Prištinu, nego plašim se na čitav region. Zbog toga mislim da je jako dobro što se fokus SAD premjestio upravo na ovo pitanje, a i od Evropske unije očekujem da će, kada formira novu Komisiju, imenovati svog specijalnog izaslanika za region.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Torsades
Gost
Torsades

Ne zna dr Đukanović nego profesor Ćaki Lekić iz Bara…

mne-more
Gost
mne-more

Normal Englezi bjeze iz EU.CG ne treba EU.Jednostavno treba otvarat radna mjesta.Jos je najbolje s Svicom otvarat Fabrike,niko ka Svica(sve bi nam pomogla).Al treba da imamo Pamet,politicare a mi to nemamo.

od-mila -milu.
Gost
od-mila -milu.

Još uvijek si na privremenom radu u majčici Srbiji.

Bedem
Gost
Bedem

Nas je dovela u corsokak ” integracija u Zapadbi Balkan”, a u bespuce bo nas doveo ” Balkanski Sengen”….Pobogu, ni jedno ni drugo ne otvara put ka Evropi.Na protiv, to je necija taktika po kojoj mi moramo da se vrtimo kao muva u mlijeku. Daj da makar jednom ne budemo toliko naivni. Usli bismo mi vec u Evropu da nas… Više »

amo
Gost
amo

Najbolje da postanemo 51-a drzava SAD-a,sto ce nam EVROPA.Ispada po Makronu i ostalima da smo do sad bili u Aziji.

Slavko
Gost
Slavko

Dacu samo banalan primjer. “Prva ekoloska drzava u svijetu” nije sposobna da se izbori sa najbanalnijim problemom paljenja guma/trovanja rijeka pod kontrolom Vlade/unistavanjem suma… ko ce normalan da nas primi u EU? To je samo glupa prica DPSA kada nemaju sta vise da izmisle za pricu narodu.

Bedem
Gost
Bedem

A sto bi, po tebi, Slavko, najbolje bilo?
Haha, evo pises, ne patises, a svaka ti je PROTIV OVE DRZAVE, koja ti je, vjerovatno, majka koju mijenjas za macehu.
Nrka, hvala.

🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣
Gost
🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣

Sve dok nas ne prime u E U ja kupujem jarice. Moram sada vidjeti za koje jagnje da drzim na bslkonu u stamb..zgradi Kada im balavi pit bulovi oslobodili lift ja ih moram drzati zatvorene u stanu Ima li iko da utice da moji jarici imaju ista prava kao njihovi kucki…

Send this to a friend